.webp){kind=icon}
Stabilnost i održivost javnih financija po definiciji je glavna briga ministarstva koje je sada pod vodstvom Marka Primorca, no ovaj tjedan ponovno je u prvi plan izbila i briga za stabilnost i održivost kućnih proračuna hrvatskih građana.
Ministarstvo financija je nakon obveznica fizičkim osobama ponudilo i trezorske zapise i odaziv je, kako navodi Fina, velik. Upis traje do početka idućega tjedna, a prikupiti 440 milijuna eura koliko država cilja ne bi trebao biti problem. Građani će na svakih uloženih 964 eura po dospijeću dobiti tisuću.
Naravno, to se odnosi na one koji imaju novca, odnosno ušteđevinu, jer statistički podaci pokazuju da u dvije i pol godine plaće u Hrvatskoj nisu realno porasle niti jedan posto. U tom je vremenu prosječni neto dohodak porastao 25,2 posto, a inflacija je iznosila 24,3 posto. Pa tko je na neki način ipak prikupio i uštedio sredstva, sada može pomoći državi i sebi kad već polaganje novaca u banke vrlo dugo nije neka povoljna opcija.
No ako netko ima i više novaca sa strane no što mu treba za kupnju trezorskih zapisa, onda svakako vrijedi svrnuti pogled prema zlatu i srebru. Plemeniti metali su i dosad odigrali ulogu sredstva zaštite od inflacije, a analitičari najavljuju da će rast cijena zlata i srebra na sceni biti i u 2024. godini.
Zlatarna Dodić
Zadnjih godina, od pandemije pa preko energetske krize i inflacije, građani su se već vjerojatno pomalo i umorili od gledanja gdje i kako da zaštite svoju imovinu. Stoga je možda pomalo već i vrijeme da gospodarstvo dođe u neke stabilnije vode.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe da Europska središnja banka može ponovno stabilizirati cijene, a da gospodarstvu, odnosno rastu ne našteti previše. Drugim riječima, da gospodarski zrakoplov nakon niza turbulencija dočeka meko slijetanje. No ima i tonova koji su skeptičniji, pa dok je tomu tako, najbolje je i dalje tražiti načine kako zaštititi svoju imovinu.
Jedan od možda ponajboljih načina koji ipak uspijeva malobrojnima je biti inovativan. Takvi su Matija Marijan i Fran Kauzlarić iz domaćeg startupa Turneo koji hotelima omogućuje promociju, prodaju i upravljanje iskustvima na željenoj destinaciji. PhocusWire, platforma fokusirana na turistički sektor i tehnološke mogućnosti, uvrstio je Turneo među najinovativnije tehnološke tvrtke u segmentu turizma, a Turneo možda onda postane i div u tom sektoru, kako je to uspjelo i nekima drugima koji su se ranije našli na istom popisu.
Poslovna preuzimanja nisu nešto inovativno, ali također mogu donijeti tržišni uspjeh ako su dobro odmjerena i izvedena. Grupa Fortenova, odnosno njezin slovenski trgovački lanac Mercator, vjeruje da je to upravo i uspio kupnjom 100 posto udjela u konkurentskom trgovačkom lancu Tuš.
Mercator/Fortenova
Naime, oba trgovačka lanca su prošle godine imala gubitak, pa možda njihovo spajanje može dovesti do profitabilnosti. Jedino još treba vidjeti hoće li slovenski regulator potvrditi preuzimanje ili tražiti prodaju dijela poslovanja s obzirom na to da Mercator već drži oko 25 posto slovenskog maloprodajnog tržišta.
Profitabilnost je često problematična u hrvatskoj poljoprivredi, a iskustvo pokazuje da put do prosvjeda nije dug. Nakon pucanja veze između takozvanog Stožera za obranu hrvatskog sela i Ministarstva poljoprivrede zbog afričke svinjske kuge, za idući su tjedan najavljeni prosvjedi, premda premijer Andrej Plenković poručuje da Vlada svinjogojce neće ostaviti same. Pa onda, je li zapravo problem u afričkoj svinjskoj kugi ili političkim interesima?
