Tržište roba i sirovina u dosadašnjem je dijelu godine pokazalo svu svoju raznolikost. Trgovina metalima i dalje je pod utjecajem situacije u Kini i općenito slabih ekonomskih trendova. Sektor poljoprivrede i energetike stabilizirao se u odnosu na turbulentnu 2022. godinu, dok plemeniti metali profitiraju od svoje uloge sredstva zaštite od inflacije, recesijskog okruženja i geopolitičkih napetosti. Rast cijena zlata i srebra očekuje se i u 2024. godini, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi.
Cijelu analizu u kojoj se nalaze i prognoze za kretanje cijena aluminija, bakra, željeza, nafte i poljoprivrednih proizvoda možete pročitati OVDJE.
Mada je osnova iz 2022. godine već bila visoka, snažna potražnja za zlatom nastavila se i u 2023. godini, zbog recesijskog okruženja, restriktivnih monetarnih politika i još uvijek visoke inflacije. Potražnja za zlatom radi izrade nakita pokazala je otpornost, baš kao i stvarna potražnja za nakitom, bez obzira na višu cijenu. Središnje banke i dalje gomilaju zlato – zalihe su u prvih devet mjeseci porasle za 14 posto na godišnjoj razini, iako nešto sporijim tempom u drugom tromjesečju 2023. zbog turske prodaje tog metala.
"Cijena je od početka godine porasla za devet posto, sa značajnim dijelom samo u listopadu. Kao odgovor na izbijanje rata između Hamasa i Izraela, cijena zlata naglo je skočila, i to za 7,3 posto mjesečno. To je bio drugi veliki skok cijene, nakon onoga u ožujku zbog tržišne uznemirenosti izazvane bankarskom krizom", navode analitičari Bloomberg Adrije.
Investiranje u zlato ima teorijske osnove – kad raste nesigurnost na tržištu, ulaže se u zlato. Svi ga kupuju, cijena mu raste i teorija se sama ostvaruje. Posljednjih godina se to može lijepo vidjeti. Da smo prije 10 godina ulagali u fond koji replicira sastav indeksa S&P 500, zaradili bismo više nego da smo samo ulagali u zlato. No da smo isto ulaganje napravili 2021. godine, rezultati bi bili suprotni – držanje zlata od 2021. godine bilo je unosnije u odnosu na dionički portfelj.
''Povijesno gledano, zlato se smatra zaštitom od inflacije, pa nema sumnje da je to glavni razlog za porast cijene u razdoblju od 2021. do 2023. godine. S obzirom na to da većina investitora – otprilike 70 posto njih – uopće ne drži zlato ili ga ima manje od jedan posto u svom portfelju, nedavna potražnja bila je snažno potaknuta središnjim bankama koje povećavaju svoje zlatne zalihe'', pojašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije.
Za razliku od zlata, srebro je djelomično industrijski metal te je otprilike 45 posto ukupne potražnje u 2022. bilo za potrebe industrije. Globalno usporavanje imalo je snažan utjecaj na njegovu cijenu koja je od početka godine pala za četiri posto, mada pokazuje slično ponašanje kao zlato snažno reagirajući na globalne događaje koji remete tržište. Omjer cijene zlata i srebra povećao se u 2023. godini jer je srebro osjetljivije na manjak optimizma u jačanje industrije. Ipak, srebru slijedi čvršći rast u budućnosti jer trendovi elektrifikacije (npr. proizvodnja solarnih panela) podržavaju potražnju za njegovom industrijskom upotrebom.
Naši analitičari očekuju da će zlato i srebro zadržati svoju cjenovnu prednost do kraja 2023. i tijekom 2024. zahvaljujući svom svojstvu čuvanja vrijednosti i još uvijek prisutnom inflacijskom i nesigurnom ekonomskom i geopolitičkom okruženju. Ističu da će trenutni globalni makroekonomski izgledi biti najvažniji pokretač cijene zlata.
"S obzirom na to da je većina europskih zemalja u recesijskom okruženju te da se očekuje povlačenje SAD-a u recesiju nekad 2024. godine, cijena zlata će rasti", naglašavaju analitičari.
Pojašnjavaju da će monetarne politike podržati recesijsko okruženje te da očekuju da će ostati u restriktivnim zonama barem do sredine 2024. godine, što će dati dodatnu podršku zlatu. Globalne geopolitičke nesigurnosti također će ići u korist cijene zlata.
Središnje banke mogu usporiti tempo kupovine zlata u 2024. godini, ali ne očekuje se značajan pad cijene, uzimajući u obzir sve druge faktore. S druge strane, očekuje se da će dolar u 2024. oslabjeti naspram košarice valuta, što će potražnju i cijenu zlata gurnuti nagore.
"Prvo, slabiji dolar znači pristupačnije ulaganje u zlato poboljšavajući potražnju, budući da je cijena zlata denominirana u dolaru. Drugo, zlato i dolar smatraju se rezervnim valutama i kao takvi uglavnom imaju negativne korelacije", pojašnjavaju analitičari.
Kada je riječ o srebru, analitičari dugoročno vide naginjanje prema povoljnijem izgledu za srebro, zbog povećane potražnje u industriji.
''Očekujemo da će cijena srebra također rasti u 2024. godini, iako u manjoj mjeri u usporedbi sa zlatom. Također se smatra dobrim čuvarom vrijednosti, a makroekonomski profil u 2024. godini podržat će potražnju za srebrom i njegovu cijenu'', pojašnjavaju. Rast u segmentu tehnologije zelene energije podržat će potražnju za srebrom.
"Proizvodnja solarnih panela zahtijeva veliku količinu srebra, što će dugoročno utjecati na njegovu potražnju. Vidimo da će povećana upotreba srebra u industriji u većoj mjeri podržati trend rasta cijena u odnosu na njegovo svojstvo 'čuvara vrijednosti'", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
