.webp){kind=icon}
Koliko god da se iz vrha vlasti gotovo svakodnevno mogu čuti hvalospjevi otpornosti i rastu domaće ekonomije, čak i letimičan pogled na svakodnevicu pokazuje da je situacija daleko od idilične i da građani i dalje jedva spajaju poslovični kraj s manje poslovičnim beznađem. To i ne čudi jer prosječne plaće u Hrvatskoj, pokazuje statistika, u više od dvije i pol godine realno nisu porasle čak niti jedan posto.
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidi se da je prosječna neto plaća u prosincu 2020. godine iznosila 6.999 kuna odnosno 929 eura. U kolovozu ove godine, što su najsvježiji podaci, ona je bila 1.163 eura. U 32 mjeseca prosječni je neto dohodak, dakle, porastao 25,2 posto.
No u istom je razdoblju inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bila čak 24,3 posto. Realno je, stoga, prosječni neto dohodak u kolovozu ove godine bio tek 0,9 posto viši nego u prosincu 2020. godine.
Čitaj više
U srpnju je prosječna zagrebačka plaća bila 1.309 eura
Plaće Zagrepčana 15-ak su posto više od prosjeka države, a u posljednjih su godinu dana porasle 13 posto.
16.10.2023
Plaće vodećih kriptomenadžera u svijetu iznose do 335.400 dolara godišnje
Samo tri posto zaposlenih u kriptoindustriji prima plaću u kriptovalutama.
28.09.2023
Žene u Japanu gube 760 milijardi dolara na neplaćene kućanske poslove
Žene u Japanu gube oko 111 bilijuna jena za neplaćene kućne poslove.
09.09.2023
U Hrvatskoj je svaki deseti radnik stranac, problemi na tržištu rada sve akutniji
Sve zemlje bilježe dvoznamenskasti rast plaća, a Hrvatska i bilježi 11 posto stranaca u ukupnoj radnoj snazi.
04.09.2023
Kraj 2020. godine uzeli smo kao početnu vrijednost za ovu usporedbu jer je već iduće godine počeo spektakularni ekonomski oporavak od pandemije. U pandemijskoj 2020. hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) potonuo za 8,6 posto. No već iduće godine on skače za visokih 13,8 posto, da bi se rast nastavio i 2022. godine, i to po stopi od 6,3 posto. Za ovu godinu Vlada, prema posljednjim prognozama, očekuje rast od 2,8 posto.
No čini se da prosječni građani s prosječnim primanjima taj rast baš i ne osjećaju. Bezbroj priča o inflaciji i visokim cijenama nije potrebno ponavljati. I iako cijene više ne rastu po enormnim stopama kao prije godinu dana, one i dalje nesmiljeno prazne novčanike građana, bez obzira je li im uzrok rat u Rusiji, Izraelu ili promjena valute. Nimalo veselja ne donose niti prognoze da će se više stope inflacije zadržati još jedno dogledno vrijeme.
U takvim uvjetima podatak o tome da je realan rast prosječnih dohodaka u više od dvije i pol godine bio manji od jedan posto stvarno djeluje deprimirajuće. Realni rast plaća, odnosno njegov izostanak, utječe na osobnu potrošnju kućanstava koja čini nešto manje od tri petine BDP-a. Bez rasta plaća nema rasta potrošnje niti rasta ekonomije.
Detaljniji pogled na brojke otkriva gdje su plaće najviše rasle, a gdje najmanje – odnosno gdje je njihova realna vrijednost najviše smanjena, a hrpa brojki poklapa se s onim što možemo primijetiti i iz drugih izvora.
Za početak, djelatnost u kojoj su u posljednje dvije i pol godine plaće realno najviše porasle je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Tamo su skočile za gotovo 25 posto. No radi se o djelatnosti gdje je zaposleno relativno malo osoba, njih tek nešto više od tri tisuće, što znači da je Mate Rimac, ako njegovi zaposlenici spadaju u tu djelatnost, mogao dodijeliti par povišica, i to bi se već itekako vidjelo na statistici.
Nakon proizvodnje vozila slijedi zračni prijevoz – djelatnost koja je kod nas tradicionalno dobro plaćena i gdje su plaće od kraja 2020. realno skočile za 21,5 posto. No i u toj je djelatnosti zaposleno tek oko 1,3 tisuće ljudi.
Zračni prijevoz je tradicionalno dobro plaćena djelatnost | Lana Slivar Dominić/Hina
Ostatak vrha tablice po rastu realnih plaća otkriva ono što se moglo i očekivati. Poduzetnici u turizmu su ozbiljno shvatili nedostatak radnika, pa su marljivo povisivali nadnice kako bi ih zadržali. U ugostiteljstvu su plaće realno skočile za 19 posto, a u djelatnosti smještaja za 11 posto.
Obje te djelatnosti zapošljavaju po više od 50 tisuća ljudi, odnosno poprilično dobro reprezentiraju situaciju u domaćem turizmu. Ako im se pridoda i oko 5,5 tisuća zaposlenih u putničkim agencijama gdje su prosječne neto plaće realno porasle za 16,5 posto, onda je jasno da je turizam svakako bila djelatnost gdje je trebalo raditi posljednjih godina ako se željelo osjetiti rast plaća. Iako – nije zgorega spomenuti – usprkos solidnom realnom rastu plaća u turizmu, one su i dalje ispod državnog prosjeka. U ugostiteljstvu iznose samo 831 euro u usporedbi s prosjekom države od 1.163 eura.
Plaće u ugostiteljstvu realno su porasle 19 posto | Depositphotos
Nešto niže rastom plaća još je jedna djelatnost gdje je posljednjih godina vrlo očit nedostatak radnika – građevinarstvo. U gradnji zgrada, gdje je zaposleno oko 45 tisuća ljudi, prosječni dohoci ojačali su realnih 9,4 posto, što je također pristojan iznos, barem u usporedbi s nekim drugim djelatnostima. No slično kao i u turizmu, oni su i dalje ispod prosjeka i iznose 889 eura.
Čini se da je kronični nedostatak interesa za zapošljavanje i u jednoj od djelatnosti u kojima radi najviše ljudi – maloprodaji – također primorao poslodavce na dizanje plaća. One su realno od kraja 2020. godine porasle 6,1 posto. Nije puno, ali nije ni ništa.
Ovisno s koje se strane gleda, moglo bi se reći da ili velikodušnost države ili prijetnja štrajkovima stoje iza petpostotnog realnog rasta plaća u javnoj upravi. No zdravstvo i obrazovanje i dalje kaskaju. U zdravstvu su plaće realno porasle tek 1,9 posto, a u obrazovanju su čak i smanjene, za 1,4 posto. Te dvije djelatnosti zajednički zapošljavaju dvjestotinjak tisuća ljudi.
Na samom dnu tablice rasta realnih dohodaka mogu se naći i razlozi nedavnih prosvjeda mladih znanstvenika i zaposlenika u telekomu A1. Prosječne plaće u sektoru telekomunikacija ovih su dana realno 21 posto niže nego što su bile krajem 2020. godine. U djelatnosti znanstvenog istraživanja i razvoja taj je pad tek nešto blaži i iznosi 17 posto.
U djelatnosti znanstvenog istraživanja i razvoja plaće su realno pale 17 posto | Depositphotos
Spomenutim djelatnostima u dnu tablice društvo čine i zaposleni u opskrbi električnom energijom. Njihovi dohoci danas realno vrijede 12 posto manje nego prije dvije i pol godine. Mada su cijene energenata snažno skakale, državna ograničenja su ipak imala efekta na prihode domaćih energetskih kompanija, konkretnije Hrvatske elektroprivrede koja sama zapošljava oko 12 tisuća ljudi.
Prema očekivanjima
Ono što pomalo iznenađuje je i informacija da prosječne plaće u farmaceutskom sektoru danas realno vrijede gotovo 13 posto manje nego prije dvije i pol godine. Taj je sektor tradicionalno poznat po visokim plaćama, pa je to vjerojatno poslodavcima dalo malo više hrabrosti oko kontrole troškova, posebno u trenucima kad se ne mogu zauzdati u nekim drugim kategorijama.
Plaće u farmaceutskom sektoru danas realno vrijede gotovo 13 posto manje nego prije dvije i pol godine | Bloomberg
Sve u svemu, brojke za dobar dio djelatnosti pokazuju ono što se moglo i očekivati – poslodavci u turizmu, građevini i trgovini trudili su se zadržati radnike, pa su plaće rasle čak i usprkos inflaciji. U djelatnostima gdje su dohoci rasli debelo ispod prosjeka, odnosno gdje su se smanjivali, može se očekivati da će u idućem razdoblju doći do skoka, a to istovremeno znači da potrošači mogu očekivati i rast cijena proizvoda i usluga u tim djelatnostima.
No bez obzira na sve, uz busanje u prsa oko gospodarskog rasta u posljednjih gotovo tri godine, podatak o realnom rastu prosječnih plaća u državi za manje od jedan posto ne bi trebao služiti na čast i diku niti jednoj vlasti.
