Tržište rada u Adria regiji doživljava duboke promjene, no u Hrvatskoj se događa gotovo tektonski poremećaj. Zbog masovnog iseljavanja najproduktivnijeg dijela stanovništva i poražavajuće demografske politike, udio stranih radnika u ukupnoj radnoj snazi Hrvatske dosegao je 11 posto. Njihov će se udio nastaviti povećavati i u godinama pred nama, a to ima poprilično dalekosežne posljedice, zaključak je analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Cijelu analizu možete pogledati OVDJE.
''Demografske promjene u Adria regiji kakve se događaju jednom u generaciji dovele su do tolikog zatezanja tržišta rada da je gotovo nemoguće očekivati klasično povećanje nezaposlenosti u vremenima slabljenja ekonomske aktivnosti, barem do kraja desetljeća, a to će podržati barem mali rast plaća u budućnosti'', ukazuju analitičari Bloomberg Adrije.
Strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele su najbržem rastu prosječnih bruto plaća u Adria regiji u posljednjih 10 godina. Slovenija je zadnja zemlja u regiji koja je počela od ove godine bilježiti dvoznamenkasti godišnji rast plaća, dok su ostale zemlje regije u takvom rastu još od drugog polugodišta 2022. godine, pokazuje analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Prema projekcijama, očekuje se da će nominalni rast bruto plaća još neko vrijeme ostati u niskom dvoznamenkastom području, dok bi se usporavanje stopa rasta na jednoznamenkastu razinu moglo dogoditi u 2024. godini.
Analitičari Bloomberg Adrije ovako snažan tempo rasta bruto plaća u regiji vide kao rezultat zahtjeva radnika za većim plaćama uslijed naglog rasta inflacije, u kombinaciji sa strukturalnim promjenama na tržištu rada, čime je ojačana pregovaračka moć radnika. Tome treba dodati i prethodni rast produktivnosti rada koji je stvorio prostor za dijeljenje korporativnih profita.
''Štoviše, veličina rasta bruto plaća u Adria regiji tako je izražena da je nadmašila učinke visoke inflacije – bruto plaće su sada više nego krajem 2019. godine, čak i kad se prilagode inflaciji u promatranom razdoblju'', kažu analitičari Bloomberg Adrije.
Kada je riječ o produktivnosti rada, ona je u razdoblju od 2019. do 2022. u Adria regiji zabilježila rast za više od 19 posto.
''Drugim riječima, bruto profit kompanije po radniku porastao je od 19 do 29 posto od kraja 2019. Također, produktivnost rada u zemljama Središnje i Istočne Europe rasla je slično kao i u Adria zemljama od kraja 2019. godine, međutim plaće su više rasle u Mađarskoj i Poljskoj, što implicira određene gubitke konkurentnosti za te zemlje'', pojašnjavaju analitičari.
Drugi element koji objašnjava snažan rast plaća je dugotrajno, ali postepeno restrukturiranje udjela radnika u različitim platnim razredima, uz rastući udio radnika zaposlenih u djelatnostima s bolje plaćenim poslovima i sve manji udio radnika s ispodprosječno plaćenim poslovima.
Usporavanje rasta bruto plaća na jednoznamenkaste razine koje se očekuju u 2024. godini bit će rezultat slabljenja ekonomskog rasta, što će utjecati na usporavanje zapošljavanja, kao i usporavanja inflacije, a to će umanjiti argumente radnika za traženje većih plaća.
Uvoz radne snage
U Adria regiji najoštriji pad nezaposlenosti dogodio se u Hrvatskoj koja je zabilježila masovno iseljavanje u veće države EU-a kako bi njeni stanovnici iskoristili prednosti zajedničkog tržišta rada. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjen je za gotovo 65 posto između 2014. i 2020. godine, najmanje 10 postotnih bodova više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Adria regije.
Zbog loše demografske politike u Hrvatskoj je ove godine udio stranih radnika među ukupno zaposlenima dosegao oko 11 posto, što je ozbiljan rast u odnosu na sa sedam posto u 2022. i četiri posto u 2021. godini.
Kompanije će težiti obrani profitabilnosti i/ili pokrivanju nedostatka kvalificirane radne snage uvozom stranih radnika izvan Europske unije. Zato naši analitičari smatraju da će udio stranih radnika porasti. Taj će rast u Hrvatskoj ići nešto sporijim tempom nego u 2022. i 2023. godini, i to zbog slabljenja ekonomske aktivnosti, ali će doseći barem 15 posto stranih radnika u iduće dvije godine. U preostalom dijelu Adria regije, udio stranih radnika također će polako rasti, približavajući se pet do deset posto ukupno zaposlenih u naredne dvije godine.
Snažan tempo uvoza stranih radnika u Hrvatsku odražava veliki jaz u ponudi radne snage koji je nastao emigracijom radnika, i to uglavnom u radno intenzivnim sektorima poput turizma i građevinarstva.
.webp){kind=icon}
