.webp){kind=icon}
Cijene nafte već duže vremena nisu bile u fokusu, ali tamo ih je vratila najava Organizacije zemalja izvoznica nafte i saveznika (OPEC+), uključujući Rusiju, da će od sljedećeg mjeseca napraviti rezove u proizvodnji koji će premašiti milijun barela dnevno. Taj neočekivani potez izazvao je pravu buru na tržištu, ali i u političkoj areni. Analitičari upozoravaju kako bi cijena barela uskoro opet mogla doći na 100 dolara, a posebno su nezadovoljni u Bijeloj kući jer bi stezanje tržišta nafte moglo doliti gorivo na ionako rasplamsalu inflaciju protiv koje se Fed bez puno uspjeha bori već mjesecima.
Američka ministrica financija Janet Yellen smatra da je to "nekonstruktivan čin" koji će negativno utjecati na globalni rast i opteretiti potrošače u vrijeme visoke inflacije, dok se predsjednik SAD-a Joe Biden nije previše uzbuđivao zbog odluke, dapače, pokušao je umiriti tržišta izjavom da "neće biti tako loše kao što se misli".
Dok se sadašnji američki predsjednik ne uzrujava, bivši je poprilično nervozan. Naime, Donald Trump uhićen je zbog krivotvorenja spisa kojima je htio prikriti isplatu 130 tisuća dolara pornozvijezdi Stormy Daniels za šutnju o njihovoj aferi tijekom izborne kampanje 2016. Naravno, Trump se ne osjeća krivim, a prema riječima stručnjaka, predmet se oslanja na novinu u pravnoj teoriji. Krivotvorenje poslovnih dokumenata može biti prekršaj samo prema njujorškim zakonima, ali da bi tužitelji dokazali da je Trump počinio kazneno djelo, moraju dokazati da je bio umiješan u krivotvorenje kako bi sakrio ili počinio dodatni zločin.
Ostajemo na međunarodnoj sceni, ovaj put nešto bliže nama, u Finskoj, gdje je ovaj tjedan bilo posebno živahno.
Miljenica svjetskih medija, sada već bivša premijerka Sanna Marin, priznala je izborni poraz nakon što je konzervativna Nacionalna koalicija osvojila najviše mandata u parlamentu. Najveći izazov u formiranju vlade očekuje se u fiskalnoj politici jer je Nacionalna koalicija glasno kritizirala kako Marinina vlada upravlja javnim financijama. Najavili su da će potrošnju smanjiti za šest milijardi eura, dok je Marin tijekom kampanje odbijala proračunske rezove. S druge strane, mogli bi se brzo složiti oko ambicioznih klimatskih ciljeva, piše Bloomberg.
Sanna Marin | Bloomberg
Rezultate izbora u utorak zasjenilo je povijesno pristupanje Finske NATO-u. Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto u utorak je u Bruxellesu američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu predao dokument o pristupanju, čime je označen službeni dolazak Finske pod okrilje Saveza. Pristupni proces završen je ekspresno, u manje od godinu dana, potaknut ruskom agresijom na Ukrajinu.
Što se regionalnih financijskih navika tiče, analiza našega istraživačkog centra pokazala je kako u Adria regiji i dalje caruje keš, iako i bezgotovinsko plaćanje uzima sve više maha.
Uspoređujući broj bezgotovinskih plaćanja po transakcijskom računu, Hrvatska i Slovenija su oko europskih prosjeka, dok su Srbija i Sjeverna Makedonija daleko ispod. Razloge za to analitičari BBA-e vide u tradicionalnoj ljubavi regije prema gotovini i nedovoljnoj raširenosti e-trgovine.
Bloomberg
"Vjerujemo da će vrijednost bezgotovinskih transakcija u Adria regiji rasti zbog trenutačne niske baze i iznadprosječne inflacije koja kratkoročno pozitivno utječe na vrijednost plaćanja. S druge strane, provizije procesora plaćanja padat će zbog većih ugovornih rabata i konkurencije koja niče iz inovativnih rješenja plaćanja", smatraju naši analitičari i ističu kako su ključne odlike firmi koje se bave platnim prometom u Adria regiji visoke marže profitabilnosti, visoki povrati na kapital i niska zaduženost.
BBA-in analitički tim pozabavio se i gospodarskim prognozama za ovu godinu, a ako je suditi po njima, ne čeka nas veliki napredak. Preciznije, predviđaju da će Hrvatska i Slovenija stagnirati, dok će ostatak Adria regije ostvariti niske jednoznamenkaste stope rasta realnog BDP-a.
"S obzirom na još uvijek visoke ukupne stope inflacije, smatramo da će, uz sve slabije povjerenje potrošača, u budućnosti doći i do pogoršanja osnovnih pokazatelja potrošnje", naglašavaju.
Strah je najveći neprijatelj stabilnosti banaka. Nakon što nestane povjerenja i kad krene juriš na depozite, i najjači zajmodavci padaju kao kule od karata. Stoga su pravilno proveden nadzor i efikasna regulativa jedini način da se bankarski sustav održi stabilnim, poručeno je s konferencije Finance Industry Trends 2023. u organizaciji Bloomberg Adrije u Beogradu.
Bloomberg Adria
Straha nema za domaće banke, poručuje guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, ujedno i član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB). Za Bloomberg Adriju je kazao globalne turbulencije nisu razlog za pojačani nadzor banaka koje posluju u Hrvatskoj, odnosno u eurozoni, a nema ni sistemskog rizika ili straha od prelijevanja te krize.
Po svemu sudeći, ne trebamo se bojati ni za nadolazeću turističku sezonu. Naime, Eurostat je objavio podatke o bookingu preko online platformi za treći kvartal 2022. godine, prema kojima je Jadranska Hrvatska na vrhu Europe s čak 20 milijuna noćenja.
Da će tako biti i ove godine pokazuju brojke iz e-Visitor sustava po kojima je u do kraja ožujka ove godine zabilježeno 28 posto više dolazaka (950 tisuća) i 17 posto više noćenja (2,6 milijuna) u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Dok za domaće banke i turizam ne moramo strahovati, financijsko zdravlje Hrvatske elektroprivrede (HEP) trebalo bi nas zabrinjavati. Iako je Vlada najavila da će ubrizgati financijsku injekciju od 900 milijuna eura u krvotok državnog mastodonta, energetski analitičar Ivan Brodić procjenjuje kako gubici HEP-a dosežu i dvije milijarde eura. Drugim riječima, ono što smo dobili na mostu jeftinijom strujom, sada će nam uzeti na ćupriji za stabilizaciju HEP-a koji je nakratko apsorbirao Vladinu velikodušnost. Ako je vjerovati Brodiću, obećanih 900 milijuna čini se kao tek prva tranša iz naših džepova.
Ante Gudelj/Hina
A što tek reći o bilanci Agrokora? Gazda Todorić je u utorak održao konferenciju za medije na kojoj je uz standardnu tiradu o Vladi i Borg grupi opleo i po Amerikancima, Nijemcima i Rusima. Vlasti su umjetno napumpale dugove Agrokora kako bi mu otele kompaniju od koje bi, veli, napravio "hrvatski Amazon". Požalio se kako mu je sada ostao samo dvorac u kojem živi i najavio da će postati premijer na sljedećim izborima, na koje izlazi sa strankom koju će tek osnovati.
Njemu možda ne znači puno, ali Todorićev dvorac sigurno je dobio na cijeni prošle godine, kao i sve ostale nekretnine u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene stambenih objekata lani su u prosjeku porasle 14,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, najviše još od 2004. Državna statistika pokazuje da su cijene u Gradu Zagrebu lani u prosjeku porasle za 17,9 posto, a na Jadranu za 12,3 posto.
Za kraj moramo spomenuti ime Laure Codruţe Kövesi koja polako, ali sigurno postaje strah i trepet među domaćim gospodarskim kriminalcima. Ovaj je put njen Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) izvijestio je da je u suradnji s policijom u utorak u Hrvatskoj uhićeno pet osoba zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti, počinjenu na štetu Kohezijskog fonda EU-a. Za europske organe pravde sporan je postupak javne nabave u okviru projekta izgradnje postrojenja za sortiranje prikupljenog otpada u Mihačevoj Dragi koji je sufinanciran s više od 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU-ovih fondova. Zbog navodne muljaže s europskim novcem privedeno je nekoliko osumnjičenika, a među njima je i vlasnik Tehnixa Đuro Horvat.
