.webp){kind=icon}
Pravilno proveden nadzor i efikasna regulativa jedini su način da se bankarski sustav održi stabilnim te da se povjerenje u njega ne naruši uslijed trenutačnih potresa u sektoru i promjena do kojih je dovela digitalizacija, složili su se panelisti na konferenciji koju je organizirala medijska kuća Bloomberg Adria. Jedan od zaključaka konferencije je i da je regulativa bankarskog sektora u Europi stroža nego u SAD-u.
"Kad se god podcijeni povjerenje, probudi se strah kod ljudi, a on je loš saveznik svakome, a pogotovo bankama. Četiri banke u Americi osjetile su što taj strah znači", rekla je u svojem govoru guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković | Bloomberg Adria
Dodala je kako je sustav nadzora i regulacije u Srbiji efikasniji od nekih drugih jer ga provodi samo jedna institucija – NBS.
Važnost regulative istaknuo je i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez, koji je rekao kako je upravo 15 godina unapređivanja regulatornog okvira u Europi dovelo do toga da je bankarski sektor sada u neusporedivo boljem stanju nego što je bio tijekom ekonomske krize 2008. godine.
"U SAD-u su neke od tih aktivnosti izostale", rekao je Knez dodavši kako je to, između ostalog, omogućilo nedavne krahove srednje velikih banaka u SAD-u.
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez | Bloomberg Adria
Svijet se žurno mijenja i teško je predvidjeti i do dva tjedna unaprijed, rekao je Darko Popović, predsjednik izvršnog odbora Banca Intese Beograd. On je tijekom panela rekao kako se u očekivanjima vidi velika fluktuacija, i to prije svega u prethodnih godinu dana. "Od 469 ekonomskih kriza, ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda su godinu dana unaprijed predvidjeli samo četiri", dodao je bankar.
Predsjednik izvršnog odbora Banca Intese Darko Popović | Bloomberg Adria
Vlastimir Vuković, predsjednik izvršnog odbora NLB Komercijalne banke Beograd, složio se s ocjenom da je bankarski sektor stabilan, dodavši da ljudi na vijesti o krizama u bankarskom sektoru često reagiraju emotivno. "Činjenica je da neke banke i dalje bilježe rast kredita, a da je stopa loših kredita i dalje jednako niska", rekao je.
Predsjednik izvršnog odbora NLB Komercijalne banke Vlastimir Vuković | Bloomberg Adria
Inflacija kvari sliku
Iako su viškovi likvidnosti veliki, vidi se blago usporavanje kreditne aktivnosti, čemu su najprije kumovale više kamatne stope središnjih banaka i visoka inflacija, smatraju neki ekonomisti.
"Inflaciju ne treba podcjenjivati. Moguće da će bazna inflacija iz eurozone ostati povišena i u ovom mjesecu", rekao je Miloš Zečević, izvršni direktor za upravljanje aktivom i pasivom iz Erste banke.
Bloomberg Adria
Podsjećamo, inflacija je u eurozoni u veljači usporila na 8,5 posto, dok je bazna inflacija nastavila rasti, dostižući rekordnih 5,6 posto, što je najviša vrijednost od uvođenja eura.
Dio monetarne politike tiče se NBS-a, ali na kredite indeksirane u eurima većinski utječu odluke Europske središnje banke, pojasnio je Zečević, dodavši kako je odluke središnje banke eurozone teško procijeniti. Zasad se čini da bi tromjesečni Euribor do ljeta ove godine mogao dostići oko 3,5 posto, a isto se tako sada očekuje da će ECB do tog razdoblja svoje kamatne stope podići za ukupno pola postotnog boda (dva podizanja od po 25 baznih bodova), rekao je bankar.
Trenutačno podnošljivo
Trenutačna visina kamatnih stopa nije problematična jer ih većina kompanija može podnijeti, kako u smislu servisiranja dugova tako i u pogledu novog zaduživanja, rekao je Popović.
Popović je dodao kako bi daljnje podizanje cijena zaduživanja moglo imati negativne posljedice, ali da je situacija takva da je postotak dužnika koji nemaju probleme u otplati "daleko iznad 90 posto", kako po pitanju stanovništva tako i po pitanju gospodarstva. "Moj željeni scenario je da ostanemo tu gdje jesmo", zaključio je bankar, dok je Knez ranije procijenio da je šok nastao u bankarskom sektoru u SAD-u ekvivalent podizanju kamatnih stopa Saveznih rezervi za pola postotnog boda.
Prema podacima NBS-a, inflacijska očekivanja financijskog sektora i gospodarstva su u veljači bila nešto niža po pitanju dvogodišnje i trogodišnje projekcije. S druge strane, jednogodišnja inflacijska očekivanja nisu se promijenila u odnosu na prethodnu anketu.
Vuković također smatra da su trenutne cijene zaduživanja podnošljive. "Kompanije moraju živjeti i raditi. Krediti za likvidnost neophodni su i potrebni tvrtkama kako bi mogle opstati. Primjetno je usporavanje, ali je važno da banka bude blizu svog klijenta i da zajedno donesu odluke", rekao je Vuković i posebno istaknuo kako je potrebno veće uključivanje banaka u kreditiranje održive poljoprivrede jer su upravo cijene hrane veliki čimbenik u ukupnoj inflaciji.
Digitalizacija i muke koje ju prate
Drugi izazov s kojim se banke suočavaju je digitalizacija i potreba da se sustavi zaštite unaprijede dovoljno da sigurnost plaćanja ne bude dovedena u pitanje. Važnost digitalizacije, naročito u svijetu financija, je u regiji najvidljivija bila možda u Hrvatskoj, i to prilikom prelaska države s kune na euro, rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Europu Vladimir Đorđević | Bloomberg Adria
Dodala je kako bi bez digitalizacije bilo umnogome otežano i izdavanje takozvanih državnih obveznica, koje su prvenstveno namijenjene stanovništvu, a zainteresirani su ih mogli kupiti i preko mobilnog telefona. Nebojša Bjelotomić, generalni direktor inicijative Digitalna Srbija, tijekom panela je rekao da su digitalizacija i automatizacija procesi koji se sada ne mogu zaustaviti te da će se promjene vjerojatno događati brže nego što većina očekuje.
S druge strane, jedan od najvećih problema je učestalost kibernetičkih napada koji su uglavnom upereni protiv kompanija iz financijskog sektora, rekao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Europu. "Kibernetički napadi događaju se svakih osam sekundi", rekao je Đorđević, dok je Iva Rogović Lekić, potpredsjednica u kompaniji Marsh McLennan, dodala kako su takvi napadi bili veća opasnost od šumskih požara. Prema podacima kompanije Visa, najčešći su vid takvih napada takozvani phishing napadi.
