Gubici Hrvatske elektroprivrede (HEP) za prošlu godinu mogli bi dosegnuti i dvije milijarde eura, ocijenio je energetski analitičar Ivan Brodić u razgovoru za Bloomberg Adriju.
Prvog dana travnja na snagu su stupile mjere iz četvrtog paketa pomoći koji je hrvatska Vlada donijela kako bi građanima i gospodarstvu pomogla u borbi s inflacijom i rastom cijena energenata.
Paket je vrijedan 1,7 milijardi eura. Kako bi kućanstva izbjegla poskupljenje plina na godinu dana te struje na šest mjeseci, Vlada je najavila financijsku injekciju od 900 milijuna eura za HEP. Toliko će ukupno iznositi dokapitalizacija i dioničarski zajam koji će država omogućiti HEP-u s obzirom da je ta kompanija podnijela najveći teret energetskih mjera. Punu sliku HEP-ovih gubitaka ćemo dobiti tek s objavom financijskog izvješća za 2022 krajem ovog mjeseca, no Brodić procjenjuje da bi gubici mogli iznositi i do 2 milijarde eura.
Čitaj više
Vlada HEP-u odobrila dioničarski kredit od 400 milijuna eura
Odobren je dioničarski zajam od 400 milijuna eura koji će mu dati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
30.03.2023
'Vlada mora prestati voditi socijalnu politiku kroz cijene energije'
"Potrošaći se moraju privikavati na realne cijene energije."
30.03.2023
Vlada će u HEP upumpati 900 milijuna eura, nema govora o privatizaciji
Prvi korak bit će 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a potom slijedi još 500 milijuna eura dokapitalizacije HEP-a.
29.03.2023
"Proteklo razdoblje bilo je hidrološki loše, a Hrvatska električnu energiju primarno dobiva iz hidroelektrana", objašnjava Brodić.
Pritom smatra da se današnja situacija mogla izbjeći da se HEP razdvojio na nekoliko različitih poduzeća, te dodaje da je važno da se očuva infrastrukturni potencijal HEP-a kako bi mogao biti infrastruktura za privatnu proizvodnju i transport energije.
Brodić je ukazao i na dodatnu ulogu HEP-a kao suvlasnika nuklearne elektrane Krško. Podsjetio je da je premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana u posjetu Sloveniji poslao političku poruku o spremnosti Hrvatske da sudjeluje u gradnji drugoga bloka nuklearke Krško ako se Slovenija odluči na taj projekt. Upravo to Brodić vidi kao jedan od razloga da se podrži dokapitalizacija HEP-a.
Komentirao je i kako će zamrzavanje cijena energenata utjecati na tržište.
"Još uvijek imamo tržište, ali bojim se da ćemo ga prestati imati tijekom ove godine zbog toga što je cijena plina i struje koju mali distributeri moraju isporučiti na tržište značajno niža od cijena po kojoj ih nabavljaju", ocijenio je.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
