Energija za poduzetnike mora biti povoljnija nego za građane, nešto je ipak bitnije

Vlada je najavila da će postupno smanjivati subvencije za energente, odnosno da će cijene električne energije i plina poskupjeti za 10 do 15 posto, što je pravac koji se članicama Europske unije preporučuju i iz Bruxellesa.

No naravno da bilo kakvo poskupljenje ili najava o tome, posebice sada kad se osjećaju posljedice dugotrajnih inflatornih pritisaka, prouzroči brojne i pretežito negativne reakcije.

U ovom slučaju dosta se burno reagiralo iz krugova malog i srednjeg poduzetništva, odnosno iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) gdje se smatra da bi poduzetnici trebali imati nižu cijenu od kućanstava.

U srijedu je Hrvatska obrtnička komora objavila da je uputila nadležnom tijelu u Ministarstvu gospodarstva zahtjev za "nastavkom provedbe mjera Vlade iz područja energetike" jer je, kako kažu, tim mjerama spašen veliki broj obrtnika od prestanka poslovanja.

"Svako povećanje cijena energenata uzrokovat će novo lančano povećanje ulaznih troškova, i to ne samo energije za grijanje ili kao pogonske energije, već svih vrsta ulaznih troškova jer će više cijene rezultirati i povećanim cijenama svih ulaznih komponenti poslovanja i svih dobavljača. Iz HOK-a upozoravamo kako je u takvim okolnostima narušena konkurentnost koja će dovesti do zatvaranja zbog neisplativosti poslovanja pri čemu je jedina druga opcija prevaljivanje povećanih troškova na povećanje cijena proizvoda i usluga, što bi ugrozilo potrošače. Osim toga, povećanje cijena ima granice nakon kojih potražnja zbog cijene drastično opada te za posljedicu opet ima prestanak poslovanja", poručuju obrtnici.

Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore | HOK

Energetski konzultant Darko Dvornik podsjeća da je pitanje subvencioniranja nekoga ili nečega uvijek politička odluka i ocjenjuje da bi bilo logično da su cijene za poslovne subjekte povoljnije od cijene energenata za kućanstva.

"To su repovi koji se vuku iz prošlosti, to je anomalija koja je ostala zbog političkog intervencionizma. Cijene su se negdje onda morale preliti, pa su se prelile na gospodarstvo. Logično je da veći kupac plaća povoljniju cijenu. Onaj tko kupuje, primjerice, 100 tona krumpira bi trebao imati jeftiniju cijenu po kilogramu od onoga koji kupuje samo kilogram. Bilo bi dobro da cijene za poduzetništvo budu niže, poglavito za tvrtke koje nešto proizvode", rekao je Dvornik u razgovoru za Bloomberg Adriju.

Također napominje kako je uvijek zagovarao da treba pomagati onim kategorijama stanovništva kojima je subvencija potrebna, odnosno ljudima niske platežne moći.

Ministar financija Marko Primorac najavio je rast cijena energenata | Zvonimir Kuhtić/Hina

"Dosad je bila logika subvencioniranja svih, i onih kojima taj trošak ništa ne znači i onih kojima puno znači. Nikako nisam za to da se energija subvencionira svima, posebno u kontekstu težnje za racionalnim korištenjem energije. U konačnici subvencioniranu energiju mora netko platiti, ili HEP ili država kroz proračun. Već godinama se priča o tome da treba subvencionirati energiju samo onima kojima je to doista potrebno i takve su bile i preporuke relevantnih ljudi. Kako se stvari često odlučuju na brzinu u zadnji čas, onda se takav pristup ne uspije kvalitetno odraditi, pa se onda subvencije daju svima", ustvrdio je Dvornik.

Pritom spominje zanimljiv prijedlog, a to je pristup u nekim državama Europske unije da se subvencionira cijena struje za potrošnju u prethodnoj godini umanjeno za 10 posto. Što se potroši preko toga plaća se po normalnoj tržišnoj cijeni.

"Tako se omogućava da građani ipak pripaze jer kad vam je nešto jeftino ne pazite. Nismo dobri u štednji energije jer su cijene niske. Kad je nešto nisko ne gledate baš termostat", kaže Dvornik.

Dvornik poziva na promjenu načina razmišljanja ističući da su cijene energenata, premda nisu ekstremne kao na vrhuncu energetske krize, ipak barem dvostruko više no prije pet-šest godina.

Ključno je promijeniti način razmišljanja o energiji, smatra Dvornik | Bloomberg

"Treba mijenjati način razmišljanja. Energija nije ni jeftina ni besplatna i uvijek se netko zakida, primjerice HEP koji onda nema investicijskog potencijala za nove projekte. Mi sada pratimo politiku EU-a, i oni popuštaju subvencije. Ulaze u pogon obnovljivi izvori, tako da cijena ipak nije nešto strašno. Kad usporedite cijenu za struju i telekom usluge vidite razliku. Usporedite račune mobitela ili kabelske televizije s računom od HEP-a, pa je jasna razlika", kaže Dvornik.

Pritom podsjeća da još uvijek imamo jednu od najnižih razina cijena električne energije u Europi za kućanstva.

"Djelomično to možemo jer HEP ima svoju proizvodnju iz hidroelektrana i nuklearne elektrane, što su najpovoljniji izvori energije. Proizvodimo otprilike 50 ili 60 posto iz vlastitih jeftinijih izvora i to nam omogućava da možemo podnijeti niže cijene, ali opet ne dugoročno i ne dosta niže jer se onda opterećuje bilanca HEP-a ili državni proračun koji bi mogao efikasnije iskoristiti taj novac na nekim drugim poljima", smatra Dvornik.