.webp){kind=icon}
Piti ili ne piti? Aforistična verzija legendarne Hamletove kontemplacije je ovog tjedna u Hrvatskoj postala realna dilema kad su bila u pitanju gazirana pića koja dolaze iz Coca-Colinih punionica. Priča o trovanjima vodom Römerquelle i originalnom Coca-Colom prvo se zakotrljala društvenim mrežama, prešla na medije, da bi u konačnici reagirale i državne institucije.
Ispitivanja uzoraka pokazala su da su sporna pića sigurna za konzumaciju, mada je Coca-Cola HBC Hrvatska odlučila privremeno povući dvije ograničene serije vode Römerquelle. Dio trgovačkih lanaca je prije nego što su bili objavljeni rezultati ispitivanja preventivno povukao ili dio ili cijelu paletu Coca-Colinih proizvoda.
Dosadašnje informacije sugeriraju da se radi o izoliranim slučajevima u kojima su zabilježena lakša ili teža trovanja i ozlijede jednjaka. Tome u prilog ide i objava Ministarstva unutarnjih poslova u kojoj stoji da je u jednom uzorku "iz čaše koju je konzumirala oštećena osoba" pronađena vrlo lužnata vodena otopina, i da bi se moglo raditi o sredstvu za pranje ili odmašćivanje. Broj slučajeva u kojima se posumnjalo u moguće trovanje porastao je s početnih nekoliko na tridesetak, ali velika većina pacijenata otpuštena je kućama.
Priča s gaziranim pićima zasjenila je i eksplozivnu vijest objavljenu u ponedjeljak ujutro o tome da je Visoki kazneni sud iz predmeta koji je državno odvjetništvo pokrenulo protiv Ivice Todorića izbacio ključno vještačenje revizorske kuće KPMG. Vještačenje je temelj cijele optužnice za izvlačenje milijardu i 200 milijuna eura iz Agrokora u slučaju koji se naziva Veliki Agrokor.
Vještačenje koje potpisuje poljska podružnica KPMG-a izbačeno je iz spisa baš kako je to zahtijevala Todorićeva obrana. Njegovi odvjetnici tvrde kako je vještačenje napravila hrvatska podružnica KPMG-a, što je prema njihovu tumačenju izravan sukob interesa jer su u prošlosti radili za Ivicu Todorića i za izvanrednu upravu Agrokora.
Ivica Todorić uvjeren je u svoju pobjedu | Bloomberg Adria
Bivši vlasnik Agrokora, kojeg se s 14 suoptuženika tereti da su od 2006. do 2017. koncern oštetili za 1,2 milijarde kuna, sada je uvjeren u svoju pobjedu. Arbitražni sud Svjetske banke u Washingtonu nedavno se proglasio nadležnim za Todorićevu tužbu protiv Hrvatske zbog Lex Agrokora.
Posla na sudovima imat će i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U srijedu ujutro, s još 27 osoba uhićeni su profesor Boško Pribičević i bivši dekan fakulteta Almin Đapo. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) sumnja da su od svibnja 2019. do studenoga 2023. dekan i profesor organizirali postupke javne nabave za robe, usluge i radove za četiri projekta ukupne vrijednosti šest milijuna eura, 85 posto sufinancirana sredstvima Europske unije.
Dekan i profesor su postupke javnih nabava organizirali tako da su zlouporabili sredstva projekata i koristili ih za vlastitu korist, pribavivši time sebi i drugima nepripadnu imovinsku korist, tumače u EPPO-u. Tako postoji sumnja da su glavni osumnjičenici manipulirali u 28 postupaka nabave kako bi se odabrala određena trgovačka društva, obrti i odvjetnički uredi.
Terenac i jahta
Slučaj je postao poznat javnosti ljetos kad je portal Telegram otkrio da se službena vozila kupljena za potrebe projekta koriste privatno kao i to da fakultet iznajmljuje jahtu čija je kupnja također opravdana istraživanjima.
Jahta je možda plovila i uvalama Hvara gdje se sprema prodaja velikog turističkog kompleksa. Češki vlasnik CPI Property Group očekuje obvezujuće ponude za Sunčani Hvar, a u uži izbor ušli su američki Blackstone te tvrtka Eagle Hills Properties iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vrijednost transakcije procjenjuje se na 200 milijuna eura. Sunčani Hvar upravlja sa sedam hotela s ukupnim kapacitetom za oko dvije tisuće gostiju.
Sunčani Hvar je nekad bio jedna od vrlo trgovanih dionica na domaćem tržištu kapitala, baš kao i dionica Varteksa. No vremena se mijenjaju te je varaždinski velešnajderaj odlučio svoje dionice povući iz kotacije na Zagrebačkoj burzi. Dionicom je do kraja listopada ostvareno četrdesetak tisuća eura prometa, dok se taj promet prije petnaestak godina penjao i blizu deset milijuna eura godišnje.
Varteksov poslovni uspjeh uvelike ovisi o tome koliko su potrošači spremni izdvojiti za novu odjeću. Stoga ne veseli previše vijest koju je u srijedu objavio Eurostat kako je u rujnu nastavljen pad maloprodaje u eurozoni. No optimizam bi ipak mogla podići informacija objavljena dva dana prije toga da su tvorničke narudžbe u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, u rujnu neočekivano porasle. Zdravlje njemačke ekonomije ozbiljno je narušeno, a analiza Bloomberg Economicsa pokazala da je još jedna bitna europska ekonomija, Velika Britanija, vjerojatno već upala u recesiju zbog naglog rasta kamatnih stopa i porasta nezaposlenosti. Službeni podaci očekuju se u petak.
MMF Europi predviđa meko gospodarsko slijetanje | Bloomberg
Međunarodni monetarni fond (MMF) je u međuvremenu ipak blago optimističan. U Fondu smatraju da europska ekonomija ipak neće doživjeti kolaps, odnosno očekuju tzv. meko slijetanje. "Perspektiva za Europu je postupno usporavanje, s postepenim padom inflacije", stoji u izvještaju te institucije objavljenom u srijedu. MMF predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda u široj regiji usporiti na 1,3 posto u 2023. godini, poboljšavajući se neznatno na 1,5 posto u 2024. godini.
Anemična očekivanja odražavaju i cijene sirove nafte, jednog od najvažnijih globalnih energenata. Ovih se dana one nalaze blizu najniže razine u posljednja tri mjeseca nakon što je predviđeni pad potrošnje benzina u Sjedinjenim Američkim Državama postao još jedan od niza pokazatelja koji sugeriraju pad potražnje.
Cijene plina i struje
Očekivanja Marka Bregara, izvršnog direktora za energetiku i plin grupe Petrol, također idu u tom smjeru. On je za Bloomberg Adriju izjavio da se zasad ne očekuje rast cijena električne energije ili prirodnog plina sličan onom prošle godine, posebice zbog toplog početka ogrjevne sezone. "Ova procjena temelji se na faktorima poput veće proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana u Francuskoj, veće razine skladištenja plina, opadanja potražnje za plinom te poboljšane dostupnosti infrastrukture plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin tijekom ove zimske sezone", pojasnio je Bregar. No on upozorava da je trenutno stanje na tržištu plina izrazito osjetljivo na promjene u potražnji u Kini, pa će daljnji razvoj cijena u Europi ovisiti o dinamici kineskog gospodarstva te načinu na koji će se nositi s najavljenom recesijom.
Utješna vijest iz tog sektora, barem kad je u pitanju tržište domaćeg plina, stigla je ovog tjedna iz Ine koja je nedaleko Grubišnog polja otkrila komercijalno ležište plina. Na bušotini Veliki Rastovac-1 moguće je ostvariti oko 145 tisuća kubičnih metara plina dnevno, što je više od sedam posto Inine ukupne dnevne proizvodnje plina, objavili su u utorak.
Akos Stiller/Bloomberg
Iz istog sektora stigla je vijest da Abu Dhabi National Oil Co. (Adnoc) i austrijski OMV dovršavaju dogovor o stvaranju petrokemijske tvrtke vrijedne više od 30 milijardi eura. Dogovor se očekuje već u idućih nekoliko dana. Radilo bi se o spajanju kompanija Borouge, izlistane u Abu Dhabiju, i austrijskog Borealisa. Borealis je u 75-postotnom vlasništvu OMV-a dok ostatak drži Adnoc. Borouge je partnerstvo između Adnoca i Borealisa.
Nešto bliže, u Adria regiji, energetske tvrtke i dalje uglavnom posluju na temeljima onoga što je izgrađeno prije više od pola stoljeća, a zastarjela tehnologija onemogućuje im postizanje boljih financijskih rezultata. To se najbolje očituje u velikim gubicima u proizvodnji i distribuciji električne energije, a ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o rafinerijama, ističe analitički tim Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi.
Zastarjelosti postaju svjesni i menadžeri tih tvrtki, pa je samo prošle godine ukupni iznos koji su energetske kompanije iz regije uložile u modernizaciju postojećih objekata ili u nove projekte iznosio dvije milijarde eura. Glavna prepreka je još uvijek činjenica da su najveće energetske tvrtke u regiji, kao strateški resursi, i dalje u državnom vlasništvu. Uz to, prepreka su visoki infrastrukturni troškovi koje energetske tvrtke iziskuju. Priliku za konkretniju promjenu pruža novonastala grana – obnovljivi izvori energije, dodaju naši analitičari.
Licencirane fotografije/HEP
To konačno prepoznaje i Hrvatska elektroprivreda (HEP) koja je ovog tjedna s Končar-inženjeringom potpisala ugovor vrijedan 11,1 milijun eura o izgradnji sunčane elektrane Dugopolje, najveće u HEP-ovu portfelju.
Da su nam solarna energija i tehnologija obnovljivih izvora izvan kompanija u državnom vlasništvu itekako propulzivna grana pokazuje i varaždinski Solvis koji se pohvalio time da se njihovih 50 tisuća solarnih panela našlo na krovu Googleove uredske zgrade u Silicijskoj dolini. Solvis je panele proizveo u suradnji sa švicarskim partnerom SunStyle.
Agilni poduzetnici
Još jedan dokaz o agilnosti hrvatskog privatnog poduzetništva u visokoj tehnologiji dolazi i iz informacije o tome da je startup Daytona prikupio dva milijuna dolara u pre-seed rundi investiranja. Uz investicijske fondove Silicon Gardens, Tiny.vc i 500 Emerging Europe, startup koji pruža rješenje za poboljšanje developerskog okruženja Ivana Burazina podržali su i mnogi hrvatski osnivači tehnoloških tvrtki poput Tomislava Cara, Izeta Ždralovića, Jurice Cerovca, Martina Morave, Alana Sumine, Damira Sabola i Luke Abrusa. Investicija znatno premašuje inicijalna očekivanja Daytonina tima, navode u priopćenju iz startupa koji je službeno predstavljen u rujnu ove godine kada je Burazin prestao obnašati dužnost direktora za developersko iskustvo u Infobipu.
Uspjeh domaćih poduzetnika još je bitniji ako se u obzir uzmu podaci o tome da se Hrvatska nalazi na 45. poziciji globalne ljestvice država po njihovoj sposobnosti da privuku i zadrže talente. Najviši indeks globalne konkurentnosti u privlačenju talenata, koji objavljuje poslovno učilište Insead, imaju Švicarska, Singapur i Sjedinjene Američke Države. Nama susjedna Slovenija nalazi se na 28. mjestu.
Uz informatički, impresivne vijesti o poslovanju stižu i iz domaćeg financijskog sektora. Banke su u prvih osam mjeseci ostvarile neto dobit od gotovo milijardu eura, 51 posto više nego lani u istom razdoblju. Banke su na putu do milijardu i pol eura dobiti u ovoj godini, a najveće banke poput Zagrebačke, PBZ-a, Erstea i RBA-e su već objavile i jednako impresivne devetomjesečne rezultate.
Banke svoj uspjeh mogu zahvaliti visokim kamatnim stopama, a njihovi učinci se sve više šire s tržišta novca te su ga, nakon kompanija, konačno počeli osjećati i hrvatski građani. Prosječna stopa na novougovoreni stambeni kredit u domaćim bankama u rujnu je bila 3,54 posto, dok je u istom mjesecu lani bila 2,67 posto. Stopa za nenamjenske kredite je u istom razdoblju skočila s 5,38 na 5,93 posto.
Ministar financija Marko Primorac prilikom predstavljanja "narodnih" trezorskih zapisa | Edvard Šušak/Hina
No kamate na depozite koje građanima odobravaju banke i dalje su niske, iako polako rastu i one. S objašnjenjem da građanima želi pružiti alternativu u ulaganju, država je ovog tjedna najavila i "narodne" trezorske zapise. Trezorce će, po uzoru na proljetno izdanje obveznicama, građanima ponuditi po atraktivnoj kamatnoj stopi od 3,75 posto. Prvi krug upisa počinje već idućeg tjedna, a predviđa se izdanje od 440 milijuna eura.
Visoke kamate na kredite, enormne zarade banaka, otrovana gazirana pića, pronevjere novca iz europskih fondova, Todorić odnosi pobjede na sudu… Teško se oteti dojmu da je protekli tjedan bio imalo netipičan za Hrvatsku. Ako tipično kod nas uopće postoji.
