Subvencije ključne za profitabilnost poljoprivrednih tvrtki u regiji

Subvencije značajno utječu na financijske rezultate poljoprivrednih tvrtki u regiji, posebice u Hrvatskoj i Sloveniji. U 2022. najveći iznos dobivenih subvencija zabilježile su tvrtke iz Hrvatske – Belje Plus i Žito – obje kompanije od 14 milijuna eura.

U usporedbi s poduzećima iz Slovenije, s obzirom na razliku u veličini poduzeća i opsegu djelatnosti, razlika u subvencijama nije nas iznenadila. No, u usporedbi s tvrtkama slične veličine iz Srbije poput Delta Agrara, MK Grupe ili Almexa, vidimo da su koristi u Hrvatskoj višestruko veće, čak sedam do osam puta u odnosu na Srbiju.

Hrvatska i Slovenija kao članice Europske unije imaju pristup europskim fondovima, što znači da su bespovratna sredstva poljoprivredi znatno veća nego u drugim zemljama. Suočeni s visokom cijenom zemljišta, višim troškovima rada, trgovinskim barijerama, visokom nestabilnošću cijena (zbog globalne konkurencije kao neto uvozne regije) i drugim elementima, europski proizvođači teško mogu postići tržišne cijene koje bi im omogućile pokrivanje operativnih troškova, tj. unosan posao. To najbolje mogu pokazati primjeri tvrtki iz Hrvatske i Slovenije poput Belja Plus, Panvite i Farmi Ihan.

Kada usporedimo udio subvencija u ukupnim prihodima po poduzećima, uočavamo i izravnu povezanost dobivenih subvencija s postizanjem profitabilnosti. U slučaju tvrtke Belje Plus odobrene subvencije u 2022. godini iznose osam posto ostvarenih prihoda od prodaje, u slučaju Panvite ili Farmi Ihan između četiri i pet posto, dok su u slučaju tvrtki iz Srbije odobrene subvencije sudjeluju s blizu jedan posto ostvarenog prihoda.

Razlog nižeg udjela subvencija u ostvarenim prihodima dijelom je i u visokom udjelu trgovine merkantilnom robom i gnojivima s pojedinim tvrtkama. No, uspoređujući apsolutne iznose, jasno je da su subvencije u zemljama izvan Europske unije znatno niže.

Na uzorku od 10 najvećih poljoprivrednih proizvodnih tvrtki Adria regije (ne uzimajući u obzir tvrtke koje se dominantno bave trgovinom), subvencije povećavaju EBIT maržu u prosjeku za tri postotna boda, do razine marže od šest posto.

U slučaju Belja Plus taj je učinak najizraženiji. Razlika u EBIT marži je 9pp u 2021. (bez čega bi EBIT % bio negativan) i oko 7pp u 2022.

Depositphotos

Kada je riječ o slovenskim poduzećima, bez odobrenih subvencija u obje bi godine bila ostvarena negativna EBIT marža. No, unatoč odobrenim potporama i činjenici da su 2021. i 2022. godine bile plodne, prosječna EBIT marža najvećih poljoprivrednih tvrtki u Adria regiji od oko šest posto ukazuje na općenito nisku profitabilnost sektora.

Svake godine 40 posto ukupnog proračuna EU-a, odnosno 50 milijardi eura, izdvaja se za potporu poljoprivrednoj proizvodnji, s ciljem osiguravanja njezine dugoročne održivosti. U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) europski poljoprivredni proizvođači dobivaju financijsku potporu, kako kroz izravne poticaje tako i kroz projekte ruralnog razvoja.

Do sada su tvrtke u Srbiji uglavnom imale problema s isplatom subvencija, ali sve češće čujemo i poljoprivrednike iz razvijenih zemalja poput Francuske koji se žale na kašnjenja isplata. Kao dio zelene agende, Njemačka planira ukinuti subvencije za dizelsko gorivo za poljoprivrednike, što je izazvalo prosvjede kako bi se vlada prisilila da povuče planove.

Imajući u vidu visoku ovisnost poljoprivrednih poduzeća o ovim pogodnostima, smatramo da se postojeća poljoprivredna politika mora nastaviti s ciljem dugoročne stabilnosti proizvođača i veće uvozne neovisnosti regije. Primjerice, u Srbiji je za 2024. godinu najavljeno oko 30 posto više isplata (subvencija) za poljoprivredu u odnosu na prethodnu godinu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar