.webp){kind=icon}
Nakon dobrih rezultata koje je poljoprivredni sektor ostvario u 2022. godini, brojke za 2023. pokazuju da je profitabilnost pala, najviše zbog viših cijena sirovina, kažu u najnovijem izvješću analitičari Bloomberg Adrije.
Što se tiče stočarstva, stvar je nešto drugačija, pa će se profitabilnost vidjeti i u podacima o poslovanju godine na izmaku. Iako su ulazne cijene porasle, zatvaranje farmi diljem Europe dovelo je do rasta cijene mesa, što je uvećalo i profite, ističu analitičari.
Kad je riječ o cijenama poljoprivrednih sirovina na burzama, analitičari očekuju daljnje popuštanje cjenovnih pritisaka kao što je to bio slučaj i ove godine.
Analizu u cijelosti možete preuzeti OVDJE.
"Dobra žetva iz 2023. godine i pozitivan utjecaj klimatskog fenomena El Niño na neke usjeve povećat će zalihe i spriječiti daljnji rast cijena. Dodatni su čimbenik i niske prognoze gospodarskog rasta u svijetu u 2024. godini. To će dovesti do tek umjerenog oporavka potrošnje, čime će se ograničiti i rast potražnje", navode analitičari.
Adria regiju očekuje izraženija konsolidacija tržišta za koju navode da je vrlo potrebna kako bi poljoprivredna proizvodnja bila održiva.
Tržišta Adria regije su vrlo fragmentirana, a najveći dio zemljišta posjeduju mala poljoprivredna domaćinstva. Profitabilnost je niska i zato što su njive male i udaljene.
Osim toga, može se očekivati da će se veći udio poljoprivrednog zemljišta koristiti za organsku proizvodnju, kako zbog promjena navika potrošača tako i zbog novaca namijenjenih za takozvanu Zelenu agendu, dodaju analitičari.
BBA analiza
Ulazni troškovi za poljoprivrednu proizvodnju rasli su čak i prije početka rata u Ukrajini. Više cijene energenata podigle su cijene umjetnih gnojiva i drugih ulaznih troškova koji su se do sredine 2022. prelili i na cijene poljoprivrednih proizvoda. Rast prihoda poljoprivrednih kompanija u izravnoj je korelaciji s višim cijenama njihovih proizvoda. Prosječni ponderirani rast prodaje iznosio je 23 posto u 2021. godini i 25 posto u 2022. godini, kažu analitičari.
Što se profitabilnosti tiče, pozitivan utjecaj viših prodajnih cijena uspio je kompenzirati rast ulaznih troškova, što je poljoprivrednim tvrtkama omogućilo da povećaju marže. Prosječna EBIT marža porasla je s 4,8 posto u 2019. na sedam posto u 2021. i 6,1 posto u 2022. godini, što je dokaz da su tržišne okolnosti bile na strani velikih poljoprivrednih sustava.
Hrvatski i slovenski proizvođači kao članice EU-a dobivaju velike subvencije. Belje je u 2022. godini dobilo najviše subvencija koje su činile osam posto njihovih prihoda od prodaje i u dobroj mjeri doprinijele poboljšanju njihove profitabilnosti.
Učinak subvencija na EBIT marže
Utjecaj subvencija na profitabilnost tvrtki može biti značajan, što najbolje pokazuje razlika u EBIT marži s tim prihodom i bez njega. Prosječna EBIT marža odabranih sličnih kompanija je u 2021. godini bila za tri posto veća, a u 2022. za 2,4 posto, zahvaljujući upravo subvencijama.
U strukturi troškova dominiraju materijali, u prosjeku 81 posto. To uključuje troškove sirovina korištenih u procesu proizvodnje i troškove robe koja se prodaje u trgovinskim djelatnostima.
Ulazne cijene u poljoprivredi
Kad je riječ o zaposlenima, stočarstvo je u većem problemu od ratarstva jer treba više ljudskog rada. Zemljoradnja je mehanizirana i upotreba strojeva značajno smanjuje potrebu za radnom snagom, što je posebno važno imajući u vidu sezonski karakter radova i kronični problem nedostatka radne snage.
Općenito gledano, poljoprivredna poduzeća imaju veću razinu zaduženosti. Iako su banke sklonije podržavati gospodarske sektore s bržim obrtom kapitala, poljoprivrednici i dalje imaju dobar pristup financiranju.
Poljoprivredno zemljište se kao kolateral pokazalo lako utrživim, naročito tijekom ekonomske krize, navode analitičari.
U prethodne dvije godine kapitalni izdaci činili su manji udio u prodaji poljoprivrednih proizvođača (u prosjeku samo 3,3 posto).
"Ako to usporedimo sa srednjim i velikim kompanijama iz svijeta koje su na burzi, ulaganja u Adria regiji su manja. Najveći globalni igrači su u posljednjih 10 godina u prosjeku ulagali najmanje oko pet posto svoje prodaje", zaključuju iz BBA-ina analitičkog tima.
