Analiza: Kako posluju tvrtke u zrakoplovnoj industriji?

Razdoblje nakon pandemije označilo je značajnu prekretnicu za globalnu zrakoplovnu industriju, kako u pogledu opsega prometa i strukture prihoda tako i u poslovnim modelima kabinskih usluga. Broj putnika se od 2021. godine postupno normalizirao. Ipak, povratak na razinu prije pandemije ne očekuje se prije 2024., a taj oporavak doveo je do brze redefinicije uloge ugostiteljstva i maloprodaje u zrakoplovima.

Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika (IATA) predviđa da će 2025. godine gotovo pet milijardi putnika putovati na ukupno 38,3 milijuna letova, što bi bio povijesni rekord. Porast broja putnika nakon pandemije pratio je rast ukupnog prihoda po prijeđenoj putničkoj milji u razdoblju od 2021. do 2023., nakon čega se od 2024. predviđa pad.

Ukupni prihodi od putnika, uključujući sekundarne prihode poput kabinske maloprodaje, trebali bi se na godišnjoj razini smanjiti za 4,1 posto. IATA predviđa da će se taj pokazatelj 2025. dodatno smanjiti za 3,2 posto.

Ukupni prihod po putniku općenito je manje nestabilan i bilježi sporiji rast i sporiji pad nego prihod od samih avionskih karata. Očekuje se da će ukupni dodatni prihodi premašiti razinu iz 2019. tek 2024., kad su iznosili oko 112 milijardi eura, što ukazuje na promjene u potrošačkim navikama i izazovno okruženje za zrakoplovno ugostiteljstvo i maloprodaju.

Tradicionalni model ugostiteljskih usluga u zrakoplovnoj industriji uključivao je obrok ili užinu za putnike, osobito u ekonomskom razredu, uključen u cijenu karte. Međutim, zbog troškovnih pritisaka i potrebe za većom profitabilnošću, sve više zračnih prijevoznika prelazi s tog modela na sustav "kupovine na letu", gdje putnici kupuju proizvode tijekom leta. Taj zaokret doveo je do značajnih promjena u poslovanju specijaliziranih dobavljača ugostiteljskih i maloprodajnih usluga, koji sve više uključuju tehnologiju, analitiku i nove izvore prihoda kako bi odgovorili na tržišne zahtjeve.

U skladu s tim trendom, Lufthansa je 2019. godine prodala europski dio svog ugostiteljskog segmenta LSG grupi Gategroup, a 2023. i ostatak ugostiteljskih operacija investicijskom fondu Aurelius Group. Lufthansa je najavila kako će do kraja ljeta 2025. ukinuti prodaju tradicionalnih duty-free proizvoda tijekom leta, pridruživši se tako sve većem broju zrakoplovnih kompanija koje napuštaju taj koncept zbog slabe prodaje i fokusiraju se na kabinske usluge i sjedala.

Zrakoplovne kompanije za catering na nove tržišne izazove odgovaraju na različite načine, no sve se sve više okreću diverzifikaciji prihoda. Gategroup je počeo nuditi zrakoplovnim kompanijama cjelovita rješenja za catering – umjesto da samo dostavlja obroke, preuzima cijeli proces, uključujući prodaju hrane i robe tijekom leta, digitalno korisničko iskustvo i dodatne usluge. Osim cateringa za avione, Gategroup svoje usluge nudi i izvan zrakoplova, na brzim vlakovima, u VIP salonima u zračnim lukama te u obliku gotovih obroka za maloprodajne lance.

LSG se od same prodaje obroka također prebacio na kabinsku maloprodaju, što u godišnjem izvješću navodi kao "pokretač poslovnog rasta i temelj buduće strategije". Kroza svoj koncept Retail inMotion tvrtka nudi sveobuhvatno upravljanje maloprodajom na letu, uključujući odabir proizvoda, logistiku i tehnološku platformu za prodaju. LSG se također širi na nova tržišta izvan zrakoplova, poput dostave gotovih jela.

Depositphotos

Za razliku od specijaliziranih catering kompanija, hrvatski Uje dolazi iz sasvim drugačijeg poslovnog konteksta. Počeo je kao proizvođač maslinovog ulja, proširio maloprodajnu mrežu, a 2012. započeo suradnju s Croatia Airlinesom, jedinom zračnom kompanijom s kojom trenutačno surađuje. Pozicionirao se kao specijalizirani dobavljač lokalnih proizvoda i partnerski brend zračnih prijevoznika, nudeći u prodajnom katalogu lokalne prehrambene proizvode i suvenire. Gategroup navodi da takav pristup više odgovara suvremenom putniku od tradicionalnih duty-free proizvoda.

Razlike u uslugama i prodajnim kanalima tih triju tvrtki ograničavaju mogućnost izravne usporedbe. Kako Uje još nije objavio konsolidirane financijske podatke za 2024., korišteni su podaci do 2023. Podaci za LSG preuzeti su iz godišnjih izvješća Lufthanse i odnose se na poslovanje do 31. listopada 2023., kada je LSG prodan.

Usporedna analiza Gategroupa, LSG-a i Uje pokazuje jasne razlike u poslovnim modelima, razini vertikalne integracije i distribucijskim kanalima, što izravno utječe na njihove financijske pokazatelje i potencijal rasta. Usporedba pokazuje da Gategroup koristi svoju tržišnu poziciju za ostvarivanje najboljih bruto i EBITDA marži. Nakon restrukturiranja, LSG je ostvario najbrži prosječni godišnji rast prihoda (CAGR), što je posebno impresivno s obzirom na gotovo nepromijenjene prihode u posljednjem izvještajnom razdoblju.

Uje, znatno manja tvrtka po obujmu, ostvarila je najbrži rast prihoda u posljednjih 12 mjeseci, a zbog manjih operacija uspijeva održavati i najniži CAGR troškova zaposlenika u usporedbi s konkurencijom. Budući da Uje ne upravlja vlastitom prodajom na letovima, ima slabiju pregovaračku poziciju i ograničene mogućnosti za povećanje bruto dobiti na tom tržištu.

U kontekstu suradnje sa zrakoplovnim kompanijama, Gategroup i LSG izloženi su manjem riziku od Uje, jer imaju veći broj partnerskih avioprijevoznika. Ograničenja u distribucijskim kanalima i nedostatak digitalnih rješenja dodatno ograničavaju sposobnost hrvatske tvrtke za povećanje prihoda i poboljšanje marži. Uje je najviše ovisan o Croatia Airlinesu, koji se još nije u potpunosti oporavio od posljedica pandemije.

Depositphotos

Od 2019. Croatia Airlines bilježi prosječan godišnji rast broja putnika od 31 posto i broja letova od 19 posto, no ti su podaci još uvijek ispod razina iz 2019. Točnije, broj prevezenih putnika je 16 posto manji, a broj letova sedam posto manji. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, broj dolazaka turista u prvih pet mjeseci ove godine oko šest je posto manji nego lani. Istovremeno, prema Državnom zavodu za statistiku, broj putnika na hrvatskim zračnim lukama u prva četiri mjeseca bio je osam posto veći nego u 2024., što bi hipotetski trebalo pozitivno utjecati na prodaju Uje.

Jedan od glavnih trendova u zrakoplovnoj industriji je sve veća digitalizacija usluga. Tvrtke tako korisnicima nude veću personalizaciju, a istovremeno stvaraju potencijal za optimizaciju troškova i rast prihoda. Kao što je već spomenuto, LSG ima vlastitu tehnološku platformu koja upravlja narudžbama tijekom leta, aplikacijama za posadu, sustavima beskontaktnog plaćanja, prodajnom analitikom i korisničkim preferencijama.

Gategroup razvija vlastitu platformu koja putnicima omogućuje da samostalno naručuju hranu ili proizvode tijekom leta putem svojih uređaja. Prema dostupnim informacijama, Uje nema pristup digitalnoj platformi koja bi omogućila bolje iskorištavanje tržišnih prilika i povećanje marži. U budućnosti će glavni izazovi za sve aktere biti prilagodba daljnjoj digitalizaciji i promjenama u navikama putnika, koji sve više očekuju personaliziranu i funkcionalnu uslugu.

S tim u vidu, tvrtke koje razvijaju vlastite tehnološke platforme i integriraju prodajnu analitiku u upravljanje ponudom imat će prednost u optimizaciji troškova i ponude. Također, diverzifikacija izvan zrakoplovnog sektora otvara dodatne izvore prihoda i ublažava sezonske oscilacije u zračnom prometu. Tvrtke koje uspješno povezuju više prodajnih kanala i koriste podatke o potrošnji i navikama korisnika moći će razviti stabilniji i otporniji model rasta u sve dinamičnijem tržišnom okruženju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar