.webp){kind=icon}
Godišnja je stopa inflacije u Hrvatskoj prema HICP-u u travnju usporila na 4,7 posto, što je za 0,2 postotna boda manje nego u prethodnom mjesecu te samo 0,1 postotni bod manje u odnosu na prvi mjesec 2024. godine.
Za razliku od prosjeka eurozone, koja bilježi godišnju stopu inflacije od 2,4 posto, cijene su u Hrvatskoj rasle gotovo dvostruko brže, što se najvećim dijelom može pripisati tvrdoglavo visokim rastom cijena usluga. Naime, usluge su u Hrvatskoj u četvrtom mjesecu 2024. porasle za 7,9 posto godišnje, što je čak 0,5 postotnih bodova više u odnosu na početak godine, a takva kretanja bila su predvidiva s obzirom na to da je u travnju plaća mnogih zaposlenih u javnom sektoru naglo skočila, što je u konačnici pozitivno utjecalo na potrošnju.
Na pozitivan doprinos potrošnji, a time i zadržavanju visokog rasta cijena usluga, svakako je utjecao i oporavak realnog rasta plaća na razini cijele države (značajniji oporavak krenuo je u prošlogodišnjem travnju), koji je primjerice u prva dva ovogodišnja mjeseca u prosjeku iznosio 8,3 posto godišnje, čime je značajno utjecao na realnu potrošnju u maloprodaji, koja u prvom kvartalu bilježi rast od čak 8,6 posto, a relativno snažne stope rasta maloprodaje očekujemo i u travnju.
Čitaj više
BDP eurozone i EU-a u prvom kvartalu rastao za 0,3 posto
U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,4 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU-u.
30.04.2024
Financijska imovina kućanstava porasla za više od šest milijardi eura
Na kraju četvrtog tromjesečja 2023. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 89 milijardi eura.
26.04.2024
Hrvatski ekonomski rast statističkom intervencijom povišen na 3,1 posto
Procjena povišena s 2,8 na 3,1 posto
22.04.2024
Slovenija među najprosperitetnijim državama EU-a, u Hrvatskoj druga priča
Hrvati ne vjeruju da će se država učinkovito brinuti za njih u mirovini.
22.04.2024
Ne treba zaboraviti i da prema zadnjim dostupnim podacima za prošlu godinu Hrvatska bilježi veću stopu općeg gospodarskog rasta od većine zemalja na kontinentu te će taj faktor, uz navedeni veliki rast plaća u javnom sektoru te pojačan interes stranaca za ljetovanjem u Hrvatskoj, znatno utjecati na ograničavanju značajnijeg spuštanja visokih stopa rasta cijena usluga, a time i značajnijeg spuštanja opće stope inflacije.
Iako se pozitivni rizici na smanjenje godišnje stope inflacije očituju u vidu stabilizacije cijena hrane na globalnom tržištu, potencijalni negativni rizik primjećujemo u oporavku zemalja glavnih emitivnih tržišta za hrvatski turizam. Snažan rast broja noćenja od 15 posto tijekom prvog kvartala 2024. sugerira kako će hrvatski turizam dobiti snažan zamah tijekom ove godine, u prvom redu potencijalnim oporavkom dolazaka gostiju iz germanskih zemalja, dok dodatan poticaj vidimo i kao posljedicu novoga Zakona o turizmu, jer je rezultirao skokom novoprijavljenih smještajnih kapaciteta, što će, barem statistički, bitno pojačati fizičke pokazatelje.
