.webp){kind=icon}
Što se dogodi kada zaradite milijardu dolara? Poslije uspješne prodaje jednoroga, Samo Login odlučio se investirati u poljoprivredu, i to u Srbiji, pored laboratorija koji se fokusira na razvoj novih biljnih prehrambenih proizvoda u Sloveniji.
Da ulaganja u poljoprivredu imaju smisla, kažu mnogi koji ističu važnost osiguranja prehrane u svijetu, ali usprkos tome, visoke cijene energenata, problemi skladištenja i otkupnih cijena mnoge odvrate od tog sektora. Međutim, Slovenac Login, tvorac aplikacije Talking Tom, odlučio je uložiti na desetke milijuna eura u održivu poljoprivredu u Srbiji nakon što je svojeg jednoroga, kompaniju Outfit7, prodao za milijardu dolara.
"Već i tijekom prodaje kompanije Najdi.si razmišljao sam kako napraviti novu kampanju s kojom ću zaraditi dovoljno novca za rad na neprofitnim projektima. I ta kompanija bila je Outfit7", kaže za Bloomberg Adriju. "Moj je cilj oduvijek bio raditi na neprofitnim projektima koji će čovječanstvu pomoći živjeti bolje, zdravije i duže na ovom planetu. U prošlosti sam smatrao da je najveći izazov budućnosti u području energetike. Međutim, ubrzo sam shvatio da najveći problem za čovječanstvo nije kako ćemo proizvoditi energiju, već kako ćemo proizvoditi hranu!"
LoginEko
Tako je i došlo do osnivanja kompanije LoginEKO u Vojvodini. Inspiracija, kaže Login, bila je rješavanje najvećeg problema našeg vremena – klimatskih promjena. Njegov je cilj sada transformirati proces proizvodnje hrane.
Prekidi u lancima opskrbe za vrijeme pandemije virusa COVID-19 i rata u Ukrajini unijeli su mnogo nesigurnosti u poljoprivredu, a zatim i na tržište hrane, čije rastuće cijene i dalje utječu na visoku inflaciju u svijetu. Međutim, analitičari Bloomberg Intelligencea predviđaju normalizaciju poslije trenda rasta cijena jer 2023. u svijetu očekuju poboljšanje ponude žitarica.
Iz startupa u poljoprivredu
Login, kao čovjek iz svijeta startupova, konstantno razmišlja o tehnološkim rješenjima. "Moja velika motivacija za ulazak u poljoprivredu bilo je i stanje tehnologija u poljoprivredi te kakve mogućnosti nudi moderni data-driven razvoj, koji se primjećuje u svim industrijama, ali u poljoprivredi skoro da ga nema", napominje.
Login je stoga u Srbiji otvorio dvije tvrtke: LoginEKO, koja se bavi razvojem poljoprivrede, i LoginEKO Tech, koja se bavi računalnim programiranjem. Stopostotni vlasnik obje kompanije je Login Establishment, prema podacima Dun&Bradstreeta.
LoginEKO je u procesu projektiranja vlastite ekonomije sa silosnim kapacitetima u Novom Kneževcu, u sjevernom Banatu, a radi i na projektiranju vlastite poljoprivredne ekonomije u Mošorinu u Bačkoj te kupovini poljoprivredne ekonomije u Zrenjaninu, najvećem gradu srpskog Banata. U sklopu ovih lokacija, plan je i razvoj vlastitog laboratorija radi daljnjih istraživanja, a tehnološki razvoj jedan je od ključnih pokretača projekta.
"Naime, naša ogromna prednost u LoginEKO-u je što imamo vlastitu farmu i vlastiti razvoj IT tehnologija. Kako je poljoprivreda nisko profitabilan sektor, poljoprivrednici su pažljivi i relativno spori u upotrebi neprovjerenih tehnologija. Ali mi smo najveći proizvođač poljoprivrednih IT tehnologija na svijetu s vlastitom farmom i obrnuto. I upravo to nam osigurava brz razvoj", kaže Login.
LoginEKO
Njegov cilj je da vremenom formira znanstveni institut za održivu poljoprivredu. Prvi korak k tome bio je trenutak kada je LoginEKO postao istraživačko-razvojni centar fokusiran na agroekologiju – što se dogodilo 2022. Plan je da se u okviru tog projekta pronađe ekološki i ekonomski održiv model poljoprivrede koji se lako može primijeniti na različite vrste farmi. Istraživački centar zasad istražuje zeleno gnojivo, međuusjeve (eng. intercroping), tampon zone (eng. buffer zones) i održiv plodored.
"Prošle smo godine proizveli više od 6000 tona usjeva, uspješno završili certifikaciju za organsku proizvodnju u Republici Srbiji i EU-u i dobili još stroži standard Biosuisse, koji je važeći u Švicarskoj", objašnjava Login. "Sredinom veljače ove godine moji kolege su bili na najvećem svjetskom sajmu organske hrane i poljoprivrede Biofach u Njemačkoj, gdje smo naišli na izuzetan interes za naše organske i potpuno sljedive proizvode. Naime, našim kupcima omogućujemo da prate rast kupljenih usjeva od trenutka sjetve pa do žetve."
"Odlučni smo u tome da transformiramo cio lanac proizvodnje hrane. Ono što radimo na poljima u Srbiji samo je dio našeg poslovanja. Pored istraživanja poljoprivrede i pronalaženja održivog načina uzgoja hrane, istražujemo i kako obradu požnjevenih usjeva učiniti jednako održivom. Pored toga, u laboratoriji u Sloveniji razvijamo neke od svojih prvih biljnih prehrambenih proizvoda te ih već tijekom ove godine planiramo predstaviti na odabranim tržištima", dodaje.
Četiri područja poslovanja
Samo Login izdvaja četiri područja poslovanja u kojima LoginEKO planira plasirati proizvode na tržište. To su modeli održive poljoprivrede (gdje se najviše fokusira na zeleno gnojenje), farming softver, nova zdrava hrana na biljnoj bazi i sustavi sljedivosti koji služe poljoprivrednicima, proizvođačima hrane, potrošačima i vladama.
"Što se tiče modela održive proizvodnje, ove godine ćemo se fokusirati na zeleno gnojenje", kaže. "Jedan od najvećih izazova u održivoj poljoprivredi je kako osigurati dušik koji je pristupačan biljkama. Za dušik je potrebno gnojenje, a mineralna gnojiva, koja se upotrebljavaju u konvencionalnoj proizvodnji, najveći su problem poljoprivrede."
Login dodaje kako neki u organskoj proizvodnji upotrebljavaju stajnjak, ali ni to nije održivo jer je i teoretski nemoguće stajnjakom gnojiti sva polja – nema ga dovoljno ni za polja na kojima se proizvodi hrana za stoku.
"Po meni, jedini održiv način je zeleno gnojenje, gdje svaki poljoprivrednik sam proizvodi svoje gnojivo, u sljedećim oblicima: u obliku pokrovnih usjeva, pomoću kojih se zemljište ne ostavlja golo preko zime, u obliku međuusjeva, gdje se uz kulturu za žetvu gaji i druga kultura za zeleno gnojivo, i u obliku plodoreda, u kojem se gaji i kultura koja će poslužiti samo za zeleno gnojivo", naglašava Login i dodaje kako je, na primjer, gajenjem ozimog graška kao zelenog gnojiva moguće osigurati dovoljno dušika za uspješnu proizvodnju za dva naredna usjeva
Samostalna proizvodnja gnojiva bi također mogla riješiti izazove neizvjesnosti cijena. Naime, u tijeku 2022. godine, određeni broj proizvođača umjetnih gnojiva prekinuo je rad u tvornicama zbog povećanja cijena plina usred energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini. Prema istraživanju Bloomberg Intelligencea, potražnja za gnojivima bi se na sjevernoj hemisferi trebala povećati u ožujku. Cijene su trenutno niske budući da su i cijene plina pale s visokih razina, što stvara manje pritiske na budžete poljoprivrednika. Međutim, analitičari upozoravaju kako bi cijene opet mogle skočiti ako dođe do poremećaja ponude iz Rusije.
LoginEKO
Preko cijene gnojiva i dostupnosti dolazimo do pitanja sigurnosti prehrane u budućnosti. A vidjeli smo nagovještaje takvih problema uslijed prekida u lancima opskrbe i rata u Ukrajini. Osim toga, sve više ljudi traži ukusnu hranu – tako smo i došli do toga da se mnogi obraćaju malim proizvođačima na društvenim mrežama ne bi li naručili kvalitetne (organske) proizvode.
"Najlakši način da uvjerite potrošače da kupe neki proizvod je to da je taj proizvod u svakom smislu bolji: ukusniji, zdraviji i jeftiniji. U tom slučaju edukacija potrošača nije potrebna. Prvi takav proizvod koji se bazira i na sastojcima iz naše proizvodnje, bit će na tržištu u drugoj polovini ove godine", napominje Login komentirajući princip nove hrane.
Dodaje kako konvencionalna poljoprivreda temeljena na ekonomiji obujma ne uzima u obzir skrivene troškove. "Konvencionalna poljoprivreda tako povećava sadašnju proizvodnju na račun buduće proizvodnje, koja će biti manja ili čak nemoguća", kaže Login.
"Uzimajući sve ovo u obzir, samo je održivo proizvedena hrana ono što čovječanstvo sebi može priuštiti. Uz pravedno oporezivanje i subvencioniranje, države bi mogle postići da poljoprivrednici zemlju tretiraju u interesu dugoročne upotrebe, a to je svakako u interesu države i sigurnosti prehrane", kaže.
Međutim, njemu je od politike u sklopu ove investicije bliži razvoj softvera jer je Login ipak svoju milijardu dolara zaradio od prodaje jednoroga Outfit7.
"Što se tiče farming softvera, mi smo fokusirani na razvoj vođen podacima. U našem sustavu imamo dronske snimke svih faza rasta, podatke iz vlastitih meteoroloških stanica, izvještaje agronoma s terena, analize zemljišta, analize biljnog materijala, analize proizvoda, točne podatke o svim operacijama, gdje znamo što je koji traktor radio na kojem polju, i to skoro u centimetar precizno", objašnjava. "Na bazi tih podataka analiziramo što su bili pravi razlozi za uspjeh ili neuspjeh proizvodnje. I to ne na razini jednog polja, nego skoro na razini kvadratnog metra. Kod razvoja vođenog podacima se ne pitaš trebaju li ti neki podaci jer ti za razvoj trebaju svi podaci koji se mogu prikupiti. Više podataka znači manju mogućnost da negdje promašiš ili da dođeš do pogrešnih zaključaka. Za sam razvoj prikupljamo mnogo više podataka od onih koji su nam potrebni samo za proizvodnju. Dobra strana takvog razvoja je da ćemo doći do selekcije i znati koji podaci predstavljaju minimum da bi poljoprivrednik mogao pratiti svoju proizvodnju, a to je sigurno mnogo manje od onoga što je nama potrebno."
Login zatim dodaje kako svi ti dijelovi poslovanja dovode do važnog nusproizvoda, sljedivosti, i to od sjemena i svih operacija do konačnog proizvoda za potrošača, čime će postići i transparentnost.
"Transparentnost je bitna i stvara povjerenje. Kupcima naših usjeva od posljednje žetve već smo dali točne informacije o proizvodima, i to od sjetve do žetve. U budućnosti će to biti neophodno, i to za svakog poljoprivrednika ako želi postići dobru cijenu za svoje proizvode", kaže.
Osim toga, Login napominje kako se snimanjem i prikupljanjem podataka dolazi do predviđanja utjecaja klimatskih promjena, što je jedan od načina zaštite od njih.
Sigurnost prehrane pitanje je za države
Kako napominje Login, sigurnost prehrane ubrzano postaje strateško pitanje za države. "Stvarno se nadam da će za 15 godina sva proizvodnja biti održiva jer je poljoprivreda najveći razlog za smanjenje bioraznolikosti i tu smo najviše prekoračili granicu održivosti našeg planeta. Malo ljudi zna da je od svih industrija poljoprivreda najveći zagađivač", kaže Login.
Dodaje kako se čovječanstvu ne piše dobro ako za 15 godina ne promijeni način proizvodnje hrane i ne učini zdravu hranu dostupnu svima. Osim toga, Login na zapadnom Balkanu vidi veliki potencijal za razvoj takve vrste proizvodnje.
"Zapadni Balkan ima velike potencijale za proizvodnju organske hrane, a koji trenutno nisu iskorišteni. Tako je npr. u Srbiji trenutno manje od jedan posto obradivog zemljišta certificirano za organsku proizvodnju", kaže Login. "Zahvaljujući povoljnim klimatskim i posebno zemljišnim uvjetima, low input poljoprivreda (što organska proizvodnja u suštini i jest), uz uvođenje novih tehnologija i znanja koje LoginEKO osigurava može dati zadovoljavajuće rezultate, usporedive s nacionalnim prosječnim prinosima."
Investitor dalje kaže kako je najveći izazov podrška cijelog društva u smislu manjkavosti pozitivne zakonske regulative koja bi u obzir uzela brojne ekološke usluge koje ova vrsta proizvodnje pruža, u smislu unapređenja kvalitete zemljišta, vode i zraka.
LoginEKO
LoginEKO minimalno dobiva pomoć od Republike Srbije. Naime, prema podacima koje je kompanija dostavila redakciji Bloomberg Adrije, u 2022. godini je LoginEKO po osnovi naknade za organsku proizvodnju dobio 630 tisuća dinara (5.400 eura) iz proračuna. Osim toga, ranije su primili i subvencije zbog COVID-a koje su važile za sve.
"Države bi svojim zakonodavstvom mogle dosta doprinijeti unapređenju održive poljoprivrede, ali i dalje ostaje problem da tehnologija za bolji način proizvodnje trenutno ne postoji. Taj dio mi želimo riješiti", kaže.
Usprkos maloj podršci institucija, Login se ne želi zaustaviti na trenutnim kapacitetima i planovima. "Pored već navedenih investicija, u budućnosti u planu imamo aktivnosti na projektu proširenja naših ekonomija proizvodnim pogonom za proizvode ili poluproizvode. Isto tako želimo i pronaći najkvalitetniju zemlju kako bismo na njoj pokrenuli i proizvodnju povrća", napominje.
Freemium model za LoginEKO
"U ovom trenutku u Fondaciji Login5 imamo taj luksuz da ne moramo uspjeti u svemu iz prvog pokušaja i ne moramo biti profitabilni u svemu što radimo, odnosno možemo priuštiti učenje iz svojih grešaka i eksperimentiranje. U ovom sektoru, većina poljoprivrednika sebi ne može priuštiti takve eksperimente jer vrijedno rade da bi sastavili kraj s krajem, uzgajaju i prodaju svoje usjeve kako bi preživjeli. Oni jednostavno ne mogu riskirati gubitak prinosa zbog eksperimentiranja", kaže Login.
Podaci Dun&Bradstreeta ukazuju upravo na taj trend. Kompanija LoginEKO zabilježila je neto gubitak od 26 milijuna eura u 2021. godini, usprkos rastu prihoda s 1,29 milijuna eura u 2020. godini na 1,3 milijuna eura u 2021.
"Zbog ulaganja u razvoj, cio projekt sigurno nikada neće biti profitabilan srazmjerno našim ulaganjima. Ali mi to gledamo na drugi način jer će svi rezultati naših ulaganja u razvoj biti naš doprinos boljem svijetu. Kada sami sebi dokažemo da je vođenje održive farme isplativo, podijelit ćemo ovo znanje – ovaj model – s drugim farmama koje žele prijeći na održivu poljoprivredu. Samo ako je naš model održive poljoprivrede ekonomski interesantan i prihvatljiv za druge, oni će ga koristit", objašnjava Login.
Nada se da će nekada u budućnosti investicija koja je zaključno s 2022. iznosila 7.520.564.806,65 dinara, tj. oko 64 milijuna eura, razviti tzv. freemium model kako bi korisnici usluge mogli koristiti besplatno, ali da projekt postane financijski održiv. Međutim, Login zasad ne želi razmišljati o ograničenjima.
"Na jako dugi rok, naravno, trebamo pronaći i sredstva za financiranje razvoja. Vjerujem da se i tu može naći freemium model, slično kao u mobilnim igrama, gdje je igra za korisnika besplatna, ali je plaća netko drugi. Kod mobilnih igara to su oglašivači. Uvjeren sam da ćemo naći freemium model i za upotrebu i razvoj poljoprivrednog softvera i poljoprivrednih praksa jer su nam tu ambicije veoma male – samo pokrivanje troškova razvoja", kaže.
Uspoređujući svoje iskustvo s kompanijom Outfit7, Login je dodao da rad na LoginEKO nije toliko različit jer je opet ljudski faktor od suštinske važnosti. "Slično je jer su tehnološki problemi lako rješivi i najviše pažnje treba posvetiti ljudskim faktorima, odnosno kako izgraditi ekipe koje će, usprkos malom broju članova, postići izvanredne rezultate. S ove točke gledališta, ova dva posla slična su, samo što ovog puta rezultat neće biti novac", naglašava.
LoginEKO
LoginEKO nije na prodaju
LoginEKO još je uvijek na svojim počecima. Usprkos tome što kompanija radi na održivoj poljoprivredi, ni njen model još uvijek nije skroz održiv, kaže Login. Osim toga, naglašava da, za razliku od prethodnih kompanija koje je vodio, sada ne razmišlja o prodaji, već o alatu za razvoj tehnologija.
"Trenutno možemo reći da je puno održivija od konvencionalne proizvodnje, ali ne i da je potpuno održiva. Ali i to je ogroman napredak jer je za sva znanstvena otkrića i dostignuća potrebno vrijeme. Upotrebom održivije poljoprivrede znanstvenicima kupujemo vrijeme kako bismo došli do modela potpuno održive proizvodnje koja će našim unucima osigurati hranu", zaključuje.
