Pet milijuna eura iz Hrvatske za čišći zrak, zelenu energiju i energetsku obnovu u BiH

Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima klimatskih promjena, poput dužih suša, poplava i zagađenja zraka, dok istovremeno treba modernizirati infrastrukturu i uvesti ekološki prihvatljiva rješenja. Hrvatska, uz financijsku podršku EU-a, pokreće inicijativu vrijednu pet milijuna eura kako bi pomogla regiji u prilagodbi na ove promjene i potaknula zelenu tranziciju.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske pokreće inicijativu koja uključuje financijsku potporu za projekte koji ublažavaju i prilagođavaju Bosnu i Hercegovinu klimatskim promjenama. Ukupan iznos sredstava je pet milijuna eura, a poziv za prijave otvoren je od 18. prosinca 2024. do 16. veljače 2025. godine.

Ministarstvo će financirati projekte koji doprinose klimatskoj neutralnosti i smanjenju emisija, a sredstva su dostupna jedinicama lokalne i regionalne samouprave te javnim ustanovama. Podržani projekti obuhvatit će izradu akcijskih planova za klimatsku neutralnost, energetsku obnovu zgrada, modernizaciju rasvjete i ugradnju obnovljivih izvora energije. Također, projektima će se financirati prelazak na ekološki prihvatljivije energetske sustave, kao što su toplinski kolektori, kotlovi na biomasu i dizalice topline.

Podrška održivim projektima u BiH

Klimatske promjene u BiH postaju sve izraženije, sa značajnim utjecajem na okoliš, poljoprivredu i svakodnevni život. Temperatura u zemlji raste, a ljetni mjeseci postaju sve topliji, dok su zime blaže s manjim količinama snijega. Ove promjene dovode do dužih suša, učestalijih toplotnih valova i obilnijih padavina koje izazivaju poplave. Najbolji pokazatelj su nedavne poplave u Hercegovini.

Klimatske promjene u BiH postaju sve izraženije | Depositphotos

Ove promjene također negativno utječu na vodne resurse, energetski sektor i poljoprivredu, smanjujući proizvodnju hrane i povećavajući rizik od prirodnih katastrofa. Stručnjaci upozoravaju na potrebu hitnih prilagodbenih mjera kako bi se smanjile posljedice tih promjena i očuvala stabilnost okoliša i društva u budućnosti.

Za financijska sredstva mogu se prijaviti jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLRS) te javne ustanove u njihovom vlasništvu. Projekti se mogu provoditi na sljedećim prihvatljivim područjima:

• Zapadnohercegovački kanton, Kanton 10, Posavski kanton, Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski kanton, Zeničko-dobojski, Tuzlanski i Sarajevski kanton.

• Gradove Banja Luka, Derventa, Prijedor, Brod.

• Brčko distrikt

Podržane aktivnosti

Ministarstvo će finansirati projekte koji doprinose klimatskoj neutralnosti i prilagodbi klimatskim promjenama, uključujući:

• Izradu akcijskih planova za klimatsku neutralnost.

• Energetsku obnovu zgrada, poput ugradnje toplinske izolacije, zamjene stolarije i postizanja minimalno C energetskog razreda.

Toplinska izolacija smanjuje gubitke energije, dok zamjena stolarije poboljšava zadržavanje topline i smanjuje potrebu za grijanjem i hlađenjem. Postizanje minimalno C energetskog razreda čini zgrade energetski učinkovitijima, smanjujući potrošnju energije i emisije štetnih plinova. Ove mjere poboljšavaju udobnost i ekološku održivost, dok istovremeno smanjuju troškove energije.

• Modernizaciju unutarnje rasvjete i postavljanje fotonaponskih elektrana s minimalnom efikasnošću od 18 posto, uključujući baterijske sisteme.

• Korištenje obnovljivih izvora energije, poput toplinskih kolektora, kotlova na biomasu i dizalica topline.

Zagađenje zraka je jedan od problema, pa tako s godinama postaje ozbiljan izazov u zimskim mjesecima u Sarajevu, koje se sve češće nalazi na vrhu liste najzagađenijih glavnih gradova svijeta. Glavni uzroci su spaljivanje fosilnih goriva, prometne gužve i neefikasni sistemi grijanja, dodatno pogoršani nepovoljnim geografskim položajem grada u kotlini.

Tijekom zimskih mjeseci problem se intenzivira, jer veliki broj domaćinstava koristi čvrsta goriva za grijanje, dok automobili doprinose povećanju emisija štetnih čestica. Stručnjaci predlažu prelazak na obnovljive izvore energije, modernizaciju javnog prijevoza i bolje praćenje kvaliteta zraka kao ključne korake ka rješavanju ovog problema.

Kako su ranije kazali za Bloomberg Adriju iz Udruženja Aarhus centar u BiH, lokalne vlasti poduzimaju mjere za smanjenje aerozagađenja, ali te mjere nisu dovoljne. Subvencije za ekološki prihvatljive kotlove i kratkoročne mjere u saobraćaju nisu dovoljne da bi se drastično smanjile emisije.

Depositphotos

"U Sarajevu je svakodnevno prisutno ogromno zagušenje prometa, a broj vozila na dizel i benzin je i dalje previsok. S tim u vezi potrebno je radikalno promijeniti cijeli transportni sistem. To podrazumijeva izgradnju modernog i efikasnog sistema javnog prijevoza koji bi mogao konkurirati privatnim vozilima, proširenje biciklističkih staza, poticanje na korištenje električnih vozila, i naravno, proširenje zona sa smanjenim prometom u centru grada", navode iz udruženja.

• Zamjenu vozila na fosilna goriva električnim vozilima i uspostavu punionica za njih

Starosna struktura voznog parka u BiH je zabrinjavajuća, s prosječnom starošću automobila preko 15 godina, što povećava sigurnosni rizik na cestama i negativno utječe na okoliš i zdravlje. Iako je BiH zabranila uvoz vozila s Euro 3 normom od 2016. i Euro 4 od 2019. godine, uvoz električnih vozila opao je za 15,2 posto u prvoj polovini ove godine.

S druge strane, uvoz hibridnih vozila porastao je za 70,8 posto, dok je uvoz vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem porastao za 26,9 posto. Električna vozila, koja ne emitiraju štetne plinove, ključna su za smanjenje zagađenja, dok razvoj infrastrukture za punjenje omogućava širu primjenu.

Gdje se nalazi BiH kada je riječ o klimatskim promjenama?

Klimatske promjene donose sve izraženije ekstremne vremenske uvjete i rast temperatura u BiH, što zahtijeva hitne mjere prilagodbe. Stručnjaci upozoravaju da su ključne preventivne i interventne strategije za zaštitu okoliša i zajednica.

Meteorolog Nedim Sladić ranije je za Bloomberg Adriju istaknuo antropogeni utjecaj kao glavni uzrok, pri čemu emisije CO₂ i metana stvaraju toplinski omotač koji zarobljava toplotu. Posljedice su duže suše, češći toplotni valovi i obilne padavine koje izazivaju poplave, dok otapanje ledenjaka dodatno pogoršava situaciju.

Podaci pokazuju smanjenje visine snijega i toplije zime, što negativno utječe na turizam i ekonomiju. Osim toga, klimatske promjene ugrožavaju poljoprivredu, vodoprivredu, energetiku i zdravstvo, čineći ih ozbiljnom prijetnjom za sigurnost i razvoj.

Depositphotos

U periodu od 1961. do 2023. godine, na većini mjernih stanica u BiH, godišnji trend rasta temperature kreće se od 0,3 do 0,4 °C na svakih deset godina, s posebno izraženim porastom tijekom ljetne i zimske sezone.

Hitna implementacija prilagodbenih mjera svih sektora društva od ključnog je značaja za smanjenje posljedica i očuvanje resursa za buduće generacije.

Klimatske promjene nisu samo ekološko pitanje, već i ozbiljna prijetnja za sigurnost, zdravlje i ekonomski razvoj. Stoga je od ključne važnosti da svi sektori društva, posebno oni najranjiviji na klimatske promjene, provode mjere prilagođavanja kako bi se umanjili negativni efekti i zaštitili resurse potrebni za buduće generacije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar