Umjetno gnojivo pod pritiskom novih EU pravila, prijete nestašica i rast cijena

Hrvatske poljoprivrednike uoči nove sezone mogla bi dočekati ozbiljna neizvjesnost oko nabave umjetnog gnojiva. Upozorenje stiže iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), koja navodi da se tržište gnojiva u Europskoj uniji suočava s naglim padom uvoza, što već sada stvara pritisak na cijene i dostupnost.

Prema podacima koje iznosi HPK, uvoz dušičnih gnojiva u EU u siječnju ove godine pao je na svega 179.877 tona, što je manje od 16 posto uobičajene količine u istom razdoblju prošle godine. Takav kolaps uvoza, upozoravaju iz Komore, teško može proći bez posljedica za poljoprivrednike, ali i za cijeli prehrambeni lanac.

CBAM kao okidač poremećaja

Glavni razlog problema HPK vidi u punoj primjeni Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), koji se od početka ove godine odnosi i na umjetna gnojiva. Iako je cilj tog mehanizma smanjenje ugljičnog otiska i zaštita europske industrije, u praksi je, prema upozorenjima poljoprivrednika, doveo do niza tehničkih i administrativnih prepreka za uvoz.

U priopćenju HPK ističe kako su poljoprivredne organizacije godinama upozoravale da tržište nije dovoljno pripremljeno za takvu promjenu. Kako navode, dodatni troškovi, složene procedure i neizvjesnost oko provedbe CBAM-a obeshrabrili su uvoznike, što se sada izravno reflektira na količine dostupnog gnojiva.

U siječnju je uvoz dušičnih gnojiva u Europsku uniju pao na manje od 16 posto uobičajene razine | Depositphotos

Zalihe nisu dovoljne za cijelu sezonu

Posebno zabrinjava podatak da trenutačne zalihe gnojiva u Europskoj uniji, prema procjenama koje prenosi HPK, pokrivaju tek oko 45 do 50 posto potreba za nadolazeću poljoprivrednu sezonu. To znači da bi dio proizvođača mogao ostati bez ključnog inputa ili ga plaćati znatno skuplje nego ranijih godina.

HPK upozorava da bi takav razvoj događaja neminovno povećao troškove proizvodnje, a posljedično i pritisak na cijene hrane. U situaciji u kojoj se poljoprivrednici već nose s rastom drugih ulaznih troškova, dodatni udar na gnojivo mogao bi, poručuju iz Komore, ugroziti održivost dijela proizvodnje.

Poziv na hitnu reakciju

Zbog svega navedenog, HPK se pridružila apelima europskih poljoprivrednih udruga koje traže hitno preispitivanje primjene CBAM-a na umjetna gnojiva. Među prijedlozima se spominju privremena odgoda ili prilagodba mehanizma kako bi se spriječili poremećaji na tržištu i osigurala stabilna opskrba uoči nove poljoprivredne sezone.

Iz HPK pritom podsjećaju da je Copa-Cogeca već više puta pozivala na pragmatičan i odgovoran pristup primjeni CBAM-a. Među ključnim zahtjevima, istaknutima i na prosvjedima održanim u prosincu i siječnju, bila je odgoda primjene CBAM-a na umjetna gnojiva dok se ne osiguraju tehnički uvjeti koji jamče predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu, kao i uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike.

"Sadašnji podaci to dokazuju. Kada uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga, već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u Europskoj uniji", poručuju iz HPK.

Postojeće zalihe gnojiva trenutačno pokrivaju tek oko polovice potreba za nadolazeću poljoprivrednu sezonu | Bloomberg

Podsjećamo, Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) s početkom 2026. ušao je u fazu pune primjene, što znači da je nakon prijelaznog razdoblja izvještavanja počeo proizvoditi stvarne financijske učinke za uvoznike robe s visokim ugljičnim intenzitetom. Već u prvim tjednima primjene otvorila su se pitanja mogućih izuzeća i privremenog ublažavanja nameta, osobito u sektorima osjetljivima na troškove, poput umjetnih gnojiva.

Prema analizi Bloomberg Intelligence, CBAM bi mogao postati jedan od financijski najzahtjevnijih klimatsko-trgovinskih mehanizama u Europskoj uniji, s procijenjenim dodatnim troškovima za uvoznike u rasponu od 18 do 24 milijarde eura godišnje. Iako obuhvaća relativno mali dio ukupnog uvoza, stvarni učinci već se prelijevaju na cijene, marže i konkurentnost.

Upravo sektor umjetnih gnojiva postao je jedna od prvih točaka političkih prijepora. Francuska i Italija bile su među prvim zemljama koje su se zalagale za privremeno izuzeće gnojiva iz CBAM-a ili aktiviranje suspenzivne klauzule, uz obrazloženje da bi se time smanjio pritisak na poljoprivrednike i stabilizirala opskrba uoči sjetvene sezone 2026. godine.

Takve rasprave dodatno potvrđuju upozorenja HPK-a da bi primjena CBAM-a, bez prilagodbi i zaštitnih mehanizama, mogla imati ozbiljne posljedice za dostupnost i cijene ključnih inputa u poljoprivredi, s učinkom koji ne ostaje ograničen samo na sektor, već se širi cijelim prehrambenim lancem.