Potraje li sukob u Perzijskom zaljevu, svijetu prijeti porast cijena hrane zbog manjka gnojiva

Sukob u Perzijskom zaljevu daleko je od nas no, potraje li, njegove posljedice lako bi se mogle osjetiti u svakodnevnom životu čak i na cijenama hrane. Nafta i prirodni plin refleksna su roba čije se cijene prate i skaču čim zaiskri na Bliskom istoku, ali odnosi u toj regiji važni su i za puno širi spektar robe – čak i hranu iako tamošnje države nisu poznate po njenom izvozu.

Utjecaj Bliskog istoka na globalne cijene hrane proizlazi iz crpljenja, prerade i trgovine prirodnog plina metana koji je sirovina u proizvodnji umjetnih gnojiva. Metan se kemijskim procesima pretvara u amonijak i dalje u ureu koja je jedno od najviše korištenih umjetnih gnojiva u svijetu. Oko trećine globalne trgovine ureom prolazi kroz Hormuški tjesnac, ističu profesori Nima Shokri i Salome Shokri-Kuehni sa Sveučilišta Ujedinjenih naroda.

Gnojiva su ključna za dodatne prinose u poljoprivredi i bilo kakav poremećaj na tržištu lako može ostaviti posljedice na urode. Posebno su na udaru osnovne kulture poput pšenice, soje, kukuruza i riže.

Prekid plovidbe kroz tjesnac može dovesti do kašnjenja u isporuci amonijaka, ureje i prirodnog plina. Čak i ako se promet donekle normalizira pod određenim uvjetima to će zasigurno biti uz skuplji transport i osiguranje.

Prema posljednjim dostupnim informacijama, na ulazima u Hormuški tjesnac u ovom trenutku usidreno je oko 1.000 brodova od čega su polovica tankeri nafte i plina. Iran je ranije ovog tjedna poručio kako neće dozvoliti prolaz američkim, europskim te izraelskim brodovima.

Uzgoj soje u Brazilu znatno ovisi o uvozu gnojiva | Andressa Anholete/Bloomberg

 

Šokovi u svjetskoj trgovini relativno se brzo šire kad su u pitanju nafta, plin i energenti. Prave posljedice zastoja prometa u Hormuškom tjesnacu na poljoprivredu i globalnu proizvodnju hrane mogle bi se vidjeti tek za nekoliko mjeseci ili iduće godine.

Sjeverna hemisfera gnojiva kupuje pred sezonu sjetve. Kašnjenje već i od nekoliko tjedana može poremetiti planove poljoprivrednika, a odgoda od više mjeseci mogla bi prouzročiti ogromnu razliku. Ne stignu li poljoprivrednicima na vrijeme dostatne pošiljke umjetnih gnojiva oni će morati odlučivati o tome hoće li platiti višu cijenu za ono što je raspoloživo, hoće li smanjiti korištenje gnojiva ili će sijati neke druge kulture.

Pad uroda

Radi načina na koji biljke reagiraju, čak i umjereno smanjenje upotrebe gnojiva može rezultirati u nesrazmjerno velikom padu uroda. To bi moglo prouzročiti pad proizvodnje koji se mjeri milijunima tona, a posljedice bi se kroz globalne opskrbne lance proširile na hranu za stoku, uzgoj stoke i u konačnici na cijene hrane u lokalnim trgovinama.

Čak i ako neka država ili regija imaju dostatnu vlastitu proizvodnju gnojiva to ne znači da će biti zaštićene od mogućeg rasta cijena. U globaliziranoj trgovini hrane, cijene vrlo lako prelaze granice. Hrvatska je poznata po tome što dobar dio poljoprivrednih proizvoda uvozi i to s raznih tržišta, što znači da smo podložni promjenama cijena na svjetskim tržištima.

Profesori Shokri i Shokri-Kuehni upozoravaju kako poljoprivredna proizvodnja nekih najvećih globalnih igrača ovisi o situaciji u Perzijskom zaljevu. Indija se, primjerice, za vlastitu proizvodnju gnojiva oslanja na ukapljeni plin koji prolazi kroz Hormuški tjesnac. 

Brazil za svoje usjeve soje i kukuruza ovisi o uvozu dušičnih i fosfatnih gnojiva. Čak i Sjedinjene Američke Države, jedan od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva, uvoze znatne količine amonijaka i ureje.

Proizvodni kapaciteti

Tijekom proteklih desetljeća zemlje Perzijskog zaljeva izgradile su znatne petrokemijske kapacitete što ih je pretvorilo u izvoznike umjetnih gnojiva ili sirovina za njihovu proizvodnju. Nju nije moguće brzo prebaciti na druge lokacije jer zahtijeva znatne investicije u nove pogone, pa nagli prekid izvoza iz ključne regije nije moguće brzo nadoknaditi. U međuvremenu, cijene će rasti, mijenjat će se opskrbni lanci, a odluke o sjetvi će se donositi uz dosta neizvjesnosti.

Prijetnja globalnoj proizvodnji hrane nazire se iz reakcije globalnih burzi robom. Cijena terminskih ugovora za ureu na čikaškoj burzi u nekoliko proteklih dana porasla je za 44 posto. Cijena amonijaka na burzi u Singapuru od petka do ponedjeljka skočila je za 11 posto. Na burzi ICE amonijak je u par dana poskupio 20 posto.

Zbog prekida prometa kroz Hormuški tjesnac moguć je i pad uvoza kroz europske terminale za umjetna gnojiva | Andrey Rudakov/Bloomberg

 

Sustav ne ovisi samo o metanu već i o sumporu, ključnom za rast biljaka, koji se javlja kao nusproizvod u preradi nafte i plina. Ne nastavi li se izvoz energenata kroz Hormuški tjesnac, pao bi i izvoz sumpora tako da prekid prometa nije problem samo za trgovinu gnojivima već smanjuje i mogućnost njihove proizvodnje negdje drugdje.

Razvoj situacije morali bi pažljivo pratiti i središnji bankari. Udarac na financijska tržišta dolazi s odgodom jer cijene hrane reagiraju sporije od cijena energenata, što znači da se potencijalna inflacija javlja mjesecima nakon šoka.

Pozivajući se na diplomatske izvore Reuters je u petak ujutro izvijestio da kineski predstavnici pregovaraju s iranskim vlastima kako bi dopustili prolaz brodovima s naftom i ukapljenim plinom. Brodovima koji prolaze kroz ključnu točku Kina dobiva nešto manje od polovice svoje nafte.

Eventualni dogovor iranskih i kineskih vlasti tek bi malo smanjio pritisak na svjetskim tržištima i možda umirio pokojeg zabrinutog poljoprivrednika, no neizvjesnost će popustiti tek s primirjem koje u ovom trenutku nije izgledno. Kao da nam oscilacije u poljoprivrednoj proizvodnji zbog klimatskih promjena nisu bile dovoljne.

 

---U izradi članka sudjelovao Mihael Blažeković.