Austrijski fond traži prilike u čistoj energiji, ali ih ne nalazi u Hrvatskoj. Končar mu je preskup

Sektor obnovljivih izvora energije ponovno privlači investitore nakon dvije teške godine u kojima su ga pogodili rast kamatnih stopa, skuplji projekti i problemi u opskrbnim lancima.

Od proljeća 2025. trend se preokrenuo, a novi zamah sektoru sada daju geopolitičke napetosti, sve veći troškovi klimatskih promjena i nagli rast potražnje za električnom energijom zbog razvoja umjetne inteligencije.

Hannes Loacker, upravitelj fonda Raiffeisen SmartEnergy ESG Equities, smatra da se iza oporavka ne krije samo kratkoročni tržišni zaokret, nego snažni strukturni trendovi koji bi mogli obilježiti sljedeća desetljeća.

"Nakon dvije izazovne godine od travnja 2025. svjedočimo jasnom preokretu, kako na tržištu tako i u rezultatima našeg fonda. Temeljni pokazatelji danas su znatno povoljniji nego prije godinu dana i vjerujemo da je oporavak tek započeo“, rekao je Loacker na online konferenciji za medije u organizaciji društva Raiffeisen Capital Management.

Obnovljivi izvori energije ponovno bilježe uzlazni trend

U fondu nema hrvatskih kompanija

Fond Raiffeisen SmartEnergy ESG Equities ulaže duž cijelog lanca vrijednosti čiste energije, od proizvodnje električne energije i sustava za pohranu do elektroenergetske infrastrukture i tehnologija za povećanje energetske učinkovitosti. Nakon izražene korekcije tijekom 2023. i 2024. godine, od travnja 2025. bilježi snažan oporavak, prateći rast šireg sektora obnovljivih izvora energije.

U njegovu portfelju trenutačno nema hrvatskih kompanija. Ipak, Loacker je na pitanje koje mu se hrvatske kompanije čine zanimljivima izdvojio samo Končar, koji bi mogao zadovoljiti kriterije fonda.

"Cijena dionice snažno je porasla, a kompanija je poslovala vrlo dobro. Trenutačno je, međutim, vrednovanje nešto previsoko. Končar bi zadovoljio naše kriterije, ali zbog trenutačne razine vrednovanja ne bih ulagao", rekao je Loacker.

AI postaje novi veliki potrošač električne energije

Jedan od najsnažnijih novih pokretača rasta dolazi iz tehnološkog sektora. Razvoj umjetne inteligencije i širenje podatkovnih centara ubrzano povećavaju potrošnju električne energije, a najveće tehnološke kompanije istodobno traže pouzdane izvore s niskim emisijama ugljikova dioksida.

Veliki pružatelji usluga u oblaku i tehnološki konglomerati zato sve češće sklapaju dugoročne ugovore o opskrbi električnom energijom iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

"Razvoj umjetne inteligencije jedan je od najsnažnijih novih pokretača potražnje za obnovljivim izvorima energije. Podatkovni centri trebaju električnu energiju 24 sata dnevno, a vodeće tehnološke kompanije jasno su se obvezale da će tu potražnju zadovoljiti energijom iz održivih izvora", rekao je Loacker. Smatra da je riječ o dugoročnom trendu koji tržište još nije u potpunosti uračunalo u cijene.

Umjetna inteligencija snažno potiče potražnju za obnovljivom energijom | Bloomberg

Europa i dalje plaća cijenu ovisnosti o fosilnim gorivima

Dodatni argument za ubrzavanje energetske tranzicije daje geopolitička situacija. Europa i dalje snažno ovisi o uvozu nafte, plina i ugljena, zbog čega ostaje izložena poremećajima na globalnom energetskom tržištu.

Nedavne napetosti u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, ponovno su pokazale koliko opskrba energijom ovisi o nekoliko geopolitički osjetljivih prometnih pravaca.

"Europska unija i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu nafte, plina i ugljena iz trećih zemalja, zbog čega je izložena cjenovnim šokovima i geopolitičkim rizicima", istaknuo je Loacker. Pandemija je, prema njegovim riječima, otvorila priliku za temeljito preoblikovanje globalnih opskrbnih lanaca, no kompanije je uglavnom nisu iskoristile.Umjesto dugoročnog restrukturiranja, mnoge su tek povećale sigurnosne zalihe. Ni u energetskom sektoru nije došlo do velikih strukturnih promjena, osim širenja kapaciteta za ukapljeni prirodni plin.

Ipak, promijenio se način ugovaranja opskrbe. Udio dugoročnih LNG ugovora porastao je s 35 do 40 posto na 60 do 65 posto ukupnog obujma trgovanja.

Klimatske štete postaju sve veći ekonomski trošak

Pritisak na ubrzavanje energetske tranzicije raste i zbog sve većih šteta koje uzrokuju klimatske promjene. Poplave, toplinski valovi i šumski požari stvaraju sve veće troškove gospodarstvu, osiguravateljima i javnim financijama.

Troškovi šteta uzrokovanih klimatskim promjenama rastu | Raiffeisen Capital Management

Istodobno, obnovljivi izvori energije postaju sve konkurentniji. Prema Loackeru, danas su najisplativiji način proizvodnje električne energije, a troškovi nastavljaju padati sa širenjem proizvodnih kapaciteta. No investicijski fokus sve se više pomiče sa same proizvodnje energije prema infrastrukturi potrebnoj za njezin prijenos, pohranu i upravljanje.

"Težište ulaganja sve se više premješta s proizvodnje električne energije na razvoj elektroenergetske mreže. Dugoročno ne očekujemo rast cijena energije iznad razine inflacije", rekao je.

Pritom odbacuje tvrdnju da nestalni izvori poput sunca i vjetra ne mogu biti temelj stabilnog energetskog sustava. U kombinaciji sa sustavima za pohranu energije, kaže, mogu povećati sigurnost opskrbe i smanjiti izloženost cjenovnim šokovima.

To ipak ne znači skori kraj drugih izvora energije. Elektrane na plin, nuklearna energija i drugi upravljivi izvori još će desetljećima ostati važan dio energetskog sustava.

 

Najveće prilike više nisu samo u solarnim i vjetroelektranama

Nakon snažne korekcije tijekom 2023. i 2024. godine, indeks MSCI Global Alternative Energy u eurima od travnja 2025. ponovno raste. Prethodni pad potaknuli su rast kamatnih stopa, viši troškovi projekata i poremećaji u opskrbnim lancima.

Unatoč oporavku cijena, Loacker smatra da tržišna vrednovanja kompanija iz sektora obnovljivih izvora energije i dalje ostaju atraktivna u usporedbi s povijesnim prosjecima. To se posebno odnosi na kompanije iz područja solarne energije, energije vjetra, elektroenergetske infrastrukture i sustava za pohranu energije. Njihova vrednovanja i dalje su ispod višegodišnjih prosjeka, iako istodobno bilježe rast narudžbi i potražnje krajnjih korisnika.

Najveći investicijski potencijal Loacker vidi u obnovljivim izvorima, elektroenergetskim mrežama, sustavima za pohranu energije, modernizaciji mreže te tehnologijama za upravljanje energijom i povećanje energetske učinkovitosti.

Važnu konkurentsku prednost, dodaje, donijet će i digitalizacija. Kompanije koje prve uvedu sustave za praćenje energetskih tokova u stvarnom vremenu mogle bi steći značajnu prednost pred konkurencijom.

Regulativa daje dugoročnu sigurnost ulaganjima

Energetsku tranziciju podupiru i veliki regulatorni programi u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Loacker izdvaja Europski zeleni plan, REPowerEU i američki Inflation Reduction Act kao ključne okvire investicijskog ciklusa u čistoj energiji.

Europski zeleni plan postavlja cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine, dok REPowerEU nastoji smanjiti ovisnost Europske unije o uvozu fosilnih goriva. S druge strane Atlantika, Inflation Reduction Act pokrenuo je najveći američki program ulaganja u čistu energiju.

Prema Loackeru, ti regulatorni okviri kompanijama i investitorima pružaju dugoročnu predvidljivost i sigurnost ulaganja, neovisno o promjenama političkih ciklusa.

Loacker pritom upozorava da osjetljivost na cijene sirovina i dalje snažno utječe na vrednovanje kompanija. No očekuje da će tržište sve više nagrađivati tvrtke koje se uspješno prilagode budućim poremećajima, pa bi one mogle računati i na više tržišno vrednovanje.