Europska unija predložila je ograničene izmjene svog sustava trgovanja emisijama kako bi ublažila utjecaj troškova emisija na sve veće račune za energiju, a pritom najavljuje i veću fleksibilnost kako industriji ne bi dodatno otežala prijelaz na čišće tehnologije.
Cijene energije našle su se u vrhu političkih prioriteta Unije jer zabrinutost zbog slabije konkurentnosti u odnosu na Kinu i SAD dodatno raste zbog napetosti na Bliskom istoku. Europska komisija želi fleksibilnije upravljati ponudom dozvola u sustavu EU ETS i razmatra ustupke za energetski intenzivne industrije kroz besplatne emisijske jedinice.
U nacrtu uredbe koji je predstavila u srijedu, Komisija predlaže da prestane poništavati dio dozvola u rezervi za stabilnost tržišta, mehanizmu koji regulira ponudu na tržištu emisija, dok pragove količina i stopu povlačenja iz sustava ostavlja nepromijenjenima. Da bi prijedlog stupio na snagu, moraju ga odobriti države članice i Europski parlament.
Čitaj više
AI kopa po podacima kompanija i otkriva ono što izvještaji često prešućuju
Startup uz pomoć umjetne inteligencije analizira planove ulaganja i stvarne poteze više od 100.000 kompanija.
12.03.2026
Dom koji se sam grije, hladi i napaja – prva hrvatska net zero kuća ulazi u završnu fazu
Kuća kraj Zagreba postiže emisiju od samo kilograma CO₂ po kvadratu godišnje.
01.12.2025
Nije svejedno što jedemo – evo koja hrana proizvodi najviše CO2
Procjenjuje se da trećina svih emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem dolazi upravo iz proizvodnje hrane.
08.09.2025
Zbog CBAM-a uvoznici broje tone i emisije, ali na ključna pitanja i dalje nema odgovora
EU uvoznici već podnose izvješća, ali i dalje ne znaju hoće li dugoročno ostati obveznici CBAM-a.
23.04.2025
Ova mjera znači da EU želi ublažiti oscilacije cijena emisija tako da poveća količinu dozvola koje može zadržati u rezervi i po potrebi ih kasnije pustiti na tržište. Riječ je o blažem potezu nego što su neki očekivali nakon političkih zahtjeva za znatno slabljenje ili čak suspenziju sustava.
Rezerva za stabilnost tržišta postala je ključni dio sustava 2019. godine, kada je počela povlačiti višak dozvola s tržišta nakon što količina u optjecaju prijeđe određeni prag. Prema sadašnjim pravilima, svake godine 1. siječnja poništavaju se sve dozvole iznad 400 milijuna koje se nalaze u toj rezervi.
Dizajn rezerve Komisija će ponovno razmotriti u sklopu šire revizije zakonodavstva o trgovini emisijama koju planira u srpnju. Složenije izmjene europskih propisa mogu trajati i do dvije godine.
Kako bi dodatno odgovorila na zabrinutost država članica zbog rasta cijena energije i utjecaja troškova emisija, Komisija planira ponuditi veću fleksibilnost u dodjeli besplatnih dozvola industrijama koje troše puno energije. Većina dozvola prodaje se na aukcijama, ali dio tvrtki dobiva ih besplatno kako bi se spriječilo premještanje proizvodnje u zemlje s blažim klimatskim pravilima.
Sustav EU ETS uveden je 2005. godine i obuhvaća više od 10.000 postrojenja u sektorima od čelika do cementa i kemijske industrije, uz postupno smanjivanje dopuštenih emisija. Trošak emisija čini u prosjeku oko 11 posto računa za električnu energiju u EU, a industrija ga često ističe kao preveliko opterećenje.
Na posljednjem summitu u ožujku čelnici država pozvali su Komisiju da poduzme korake za smanjenje cijena energije, koje su bile visoke i prije nego što je rat s Iranom poremetio isporuke nafte i plina te dodatno podigao cijene. Planovi Europe da oživi industriju i ojača globalnu konkurentnost uvelike ovise o tome može li sniziti troškove energije za poduzeća.
Nakon uskrsne stanke koja završava 6. travnja EU će predstaviti nove referentne vrijednosti energetske učinkovitosti koje određuju koliko besplatnih dozvola dobiva svaka industrija. Te vrijednosti obuhvatit će razdoblje od 2026. do 2030. i morat će se pooštriti kako bi odražavale tehnološki napredak i bolje performanse.
Industrije koje troše puno energije traže zamrzavanje tih kriterija jer strahuju da će dodatno pooštravanje dovesti do zatvaranja tvornica. Komisija to odbacuje, ali razmatra kako ipak može omogućiti nešto izdašniju dodjelu besplatnih dozvola nego što se ranije planiralo, a da pritom ne naruši sustav.
Provedbeni akt prvo će ići na četiri tjedna javnog savjetovanja, a zatim slijedi glasanje predstavnika država članica u odboru za klimatske promjene, koje Komisija očekuje krajem travnja ili početkom svibnja.