Mokyr, Aghion i Howitt dobili Nobela iz ekonomije

Tri akademika s obje strane Atlantika podijelit će Nobelovu nagradu za ekonomiju za 2025. godinu za svoj rad o ulozi inovacija u generiranju ekonomske ekspanzije.

Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt nagrađeni su jer su "objasnili gospodarski rast potaknut inovacijama." Mokyr će dobiti polovicu ukupnog iznosa nagrade od 11 milijuna kruna, odnosno 1,2 milijuna dolara, dok će Aghion i Howitt podijeliti drugu polovicu, rečeno je iz Kraljevske švedske akademije znanosti u ponedjeljak. 

"Još uvijek sam bez riječi", rekao je Aghion na telefonskoj konferenciji za novinare u prvoj reakciji nakon što je obaviješten o svojoj nagradi. Mokyr, ekonomski povjesničar rođen u Nizozemskoj, hvaljen zbog svog rada o tome kako se održivi gospodarski rast odvijao s industrijskom revolucijom i njezinim posljedicama, potaknut inovacijama. 

Kerstin Enflo, profesorica ekonomske teorije na Sveučilištu Lund i članica odbora za nagradu, naglasila je u prezentaciji novinarima kako kolektivni napori istraživača naglašavaju važnost održavanja preduvjeta za širenje. "Rad laureata podsjeća nas da ne bismo trebali uzimati napredak zdravo za gotovo", rekla je. "Društvo mora pratiti čimbenike koji generiraju i održavaju gospodarski rast. To su inovacije utemeljene na znanosti, kreativna destrukcija i društvo otvoreno za promjene."

Aghion, rođen u Parizu, jedini je od te tri sa sjedištem u Europi. Prethodno je vršio pritisak na predsjednika Emmanuela Macrona da podigne dob za mirovinu u Francuskoj sa 62 na 64 godine - središnju reformu koju Socijalistička stranka trenutno pokušava poništiti u zamjenu za svoju podršku donošenju proračuna. Na pitanje novinara kakvu prijetnju predstavljaju američke carine rastu, bio je kritičan. "Ne pozdravljam protekcionistički val u SAD-u", rekao je. "To nije dobro za nas, za rast i inovacije. Europske zemlje moraju shvatiti da više ne bismo smjeli dopustiti da SAD i Kina postanu tehnološki lideri i da u tome izgube."

Howitt, rođen u Kanadi, često je surađivao s Aghionom na takozvanoj Schumpeterovoj teoriji rasta, nazvanoj po austrijskom intelektualcu koji je prvi skovao pojam kreativne destrukcije. 

Povijesni pregled

Nagrada se dodjeljuje od 1968. godine, a uvedena je od strane Švedske centralne banke kao dodatna kategorija uz već postojeće nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir, koje su osnovane temeljem oporuke Alfreda Nobela - Šveđanina koji je izumio dinamit i koji je preminuo 1896. godine. 

Prošle godine nagradu za ekonomiju je podijelilo troje akademika iz SAD-a, za svoje istraživanje utjecaja nekadašnjih europskih carstava na rast. Drugi slavni laureati uključuju bivšeg predsjednika Feda Bena Bernankea, koji je nagradu 2022. godine podijelio s Douglasom Diamondom i Philipom Dybvigom za istraživanja banaka i financijskih kriza. Godinu dana kasnije nagradu je dobila Claudia Goldin zbog svojeg istraživanja rodnih jazova u plaćama. 

Usprkos tome što je nagradu 2023. godine dobila Goldin, Nobelova nagrada ne odražava jednakost, što ilustrira koliko su žene stoljećima ostajale u sjeni muškaraca. Tek tri žene su dobile Nobelovu nagradu za ekonomiju, što znači da je popis laureata iz ekonomije, nakon fizike, drugi po redu s najvećom dominacijom muškaraca.