Nobelova nagrada za mir odlazi u ruke Maríe Corine Machado

Američki predsjednik Donald Trump nije ispunio svoju veliku želju da primi nagradu, koja bi mu bila ogromno priznanje i donijela bi mu političke bodove na domaćoj i međunarodnoj sceni. Nobelova nagrada za mir odlazi u ruke bivše zastupnica Nacionalne skupštine Venezuele Maríe Corine Machado.

Norveški Nobelov odbor dodijelio je Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu venezuelanskoj opozicijskoj čelnici prepoznavši njezinu "neumornu borbu za mir u Venezueli i svijetu". Odluka je odjeknula globalnom političkom scenom, ne samo zbog odavanja počasti hrabroj aktivistici, već i zato što je donesena unatoč jednoj od najintenzivnijih kampanja za nagradu koju je vodio aktualni američki predsjednik Trump. Dok Machado predstavlja simbol otpora autoritarnom režimu Nicolása Madura, Trumpov neuspjeh otvara pitanja o kriterijima Odbora i poruci koju šalju u vremenu velikih geopolitičkih sukoba.

Trumpova kampanja gurnula je Oslo u neugodno središte pozornosti, a mediji i promatrači zabrinuti su zbog diplomatskih i ekonomskih posljedica za Norvešku. Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide ponovio je da se vlada ne miješa u odluke o Nobelovoj nagradi.

Norveška trenutno pregovara sa SAD-om o trgovinskom sporazumu nadajući se smanjenju 15 postotnih carina, a ministrica trgovine Cecilie Myrseth sastat će se s dužnosnicima u Washingtonu ovog tjedna.

Još jedna briga je norveški državni fond od dva bilijuna dolara, najveći na svijetu. Oko 40 posto njegovih ulaganja nalazi se u SAD-u, a postoji određena zabrinutost da bi Trump mogao ciljati na taj fond.

Tko je dobitnica María Corina Machado?

Predsjednik Nobelovog odbora, Jørgen Watne Frydnes, obrazložio je odluku ističući kako se Machado "zalagala za neovisnost pravosuđa, ljudska prava i narodno predstavništvo" u vrijeme opadanja demokracije. Machado, inženjerka i bivša zastupnica u venezuelanskom parlamentu (2011.-2014.), postala je ključna figura opozicije. Režim Nicolása Madura oduzeo joj je mandat, zabranio napuštanje zemlje i spriječio njezinu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Unatoč progonu i pokušaju uhićenja u siječnju 2025., nastavila je s organizacijom prosvjeda, a posljednjih godinu dana živjela je skrivajući se unutar Venezuele. "Živimo u svijetu u kojem se demokracija povlači, gdje sve više autoritarnih režima pribjegava nasilju", dodao je Frydnes, naglasivši kako Venezuela nije jedinstven slučaj zlouporabe vladavine prava. Nagrada je stoga priznanje njezinoj "hrabroj i nesebičnoj predanosti u potrazi za mirom i demokratskim idealima".

 

Poveznica između pobjednice i poraženog

Ironično, politika Donalda Trumpa izravno se isprepliće s borbom Maríje Corine Machado. Njegova administracija zauzela je izrazito tvrd stav prema Madurovom režimu, prekinuvši diplomatske odnose i pojačavši vojnu prisutnost uz karipsku obalu pod izlikom borbe protiv organiziranog kriminala. Sama Machado podržala je Trumpovu strategiju pritiska, potvrdivši izravnu komunikaciju s njegovom administracijom.

Ova veza dodaje složenost odluci Odbora, koji je nagradio osobu koja je podržavala politiku drugog istaknutog, ali na kraju neuspješnog kandidata. Time je poslana dvostruka poruka: nagrada ide onima koji se na terenu bore za demokratske ideale, čak i ako to čine uz podršku kontroverznih globalnih sila.

Dodjela nagrade Machado, a ne Trumpu, simboličan je čin koji naglašava važnost temeljnih ljudskih prava i ustrajnog aktivizma nad transakcijskom diplomacijom velikih sila. U svijetu obilježenom sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Nobelov odbor je, čini se, odlučio poslati poruku da put prema istinskom miru ne leži u dogovorima moćnika, već u nepokolebljivoj borbi pojedinaca za slobodu i dostojanstvo.