AI je novi balon ili će ovaj put biti drugačije?

Umjetna inteligencija (AI) postala je najspominjanija tehnologija zadnjih nekoliko godina. Ne toliko davno termin je korišten gotovo isključivo za znanstvena i tehnološka istraživanja, a danas je teško pronaći osobu koja nije čula za AI. Njegova upotreba brzo se širi putem alata kao što su ChatGPT, Grok, Gemini, DeepSeek, Le Chat i mnogih drugih.

Val širenja sustava koji koriste AI doveo je do masovnih ulaganja u podatkovne centre, proizvodnju, skladištenje i prijenos električne energije i čipove. Kompanije koje se bave AI-jem ili su na neki način vezane za opskrbu AI industrije bilježe snažan rast koji se oslikava i u kretanjima cijene njihovih dionica. Od deset kompanija s najvećom kapitalizacijom na svijetu, osam ih je direktno ili indirektno uključeno u AI.

Microsoft, Alphabet, Amazon, Meta i Apple integrirali su AI u svoje usluge i proizvode te razvijaju nova rješenja. Nvidia je najveći svjetski proizvođač čipova koji se koriste u podatkovnim centrima koji su nužni za AI. Tajvanski TSMC također velik dio svojih prihoda može zahvalili rastu AI-ja, a Broadcom dominira u segmentu tzv. "nevidljive infrastrukture" bez koje AI ekosustav ne bi mogao funkcionirati.

Investicije su ogromne, kao i predviđanja pozitivnog utjecaja AI-ja na ekonomiju. Razne procjene navode da bi se samo ulaganja u podatkovne centre do 2030. mogla popeti na više od bilijun dolara godišnje.

Morgan Stanley predviđa da će umjetna inteligencija tehnološkim kompanijama otključati dodatnih šest bilijuna dolara potrošnje koja se sada događa izvan interneta. Širenje udjela u oglašavanju (većina se još uvijek ne odvija na internetu), trgovini (još uvijek većina izvan interneta) i putovanjima (većina je već preko interneta, ali ima prostora za dodatan rast)  neka su od područja na kojima će se tehnološke kompanije dodatno proširiti uz pomoć umjetne inteligencije.

McKinsey predviđa da će umjetna inteligencija osloboditi "sljedeći val produktivnosti", a samo će generativni AI stvoriti vrijednost od 6,1 do 7,9 bilijuna dolara kroz rast produktivnosti. Ukupan ekonomski potencijal cijelog AI-ja na svjetsku ekonomiju procjenjuje se na između 17,1 i 25,6 bilijuna dolara.

Podatkovni centri, jezični modeli, čipovi, energetska infrastruktura, periferni sustavi, mreža… Stvorila se cijela industrija oko umjetne inteligencije. Zbog ogromnih investicija, višestrukog rast cijena dionica kompanija vezanih za AI u kratkom vremenu, astronomskih valuacija i sve većeg broja ETF-ova koji ulažu u AI kompanije kod nekih je aktera na tržištu upaljen alarm.

Bloomberg

AI dominira investicijama

Brojni analitičari smatraju da je nastao balon i da će puknuti 2026. godine, a možda već ove. Cijene dionica AI kompanija, poput Nvidije, prenapuhane su. Analize pokazuju da je cijena dionice Nvidije prevelika u odnosu na zaradu, iako je sama kompanija financijski stabilna. No velika potražnja za Nvidijinim dionicama ionako nije vezana za prošle ili sadašnje financijske rezultate, nego za očekivanja o tome što će se u budućnosti događati s umjetnom inteligencijom.

Fondovi rizičnog kapitala počeli su investirati velika sredstva u AI startupove ili bar one koji tvrde da djeluju u tom području, a to polako postaju svi. "AI" je tako postao dosta širok izraz u koji se nasilno guraju stvari koje s njim nemaju puno veze. Ono što nije AI nije moderno i interesantno, pa se traži ubacivanje AI tehnologija u praktički sve.

Časopis fDi Intelligence, poslovni medij specijaliziran za investicije u sastavu Financial Timesa, navodi da je udio kompanija fokusiranih na AI u investicijama fondova rizičnog kapitala tijekom četvrtog kvartala prošle godine narastao na 25,9 posto u broju ukupnih investicija, a u izrazu vrijednosti na 50,8 posto.

Nastanak tržišnih balona povijesno je uvijek povezan s nastankom novih tehnologija

Situacija sve više nalikuje na balon u nastajanju, nalik dot-com balonu koji je počeo nastajati krajem 1990-ih da bi pukao u drugoj polovici 2000. Burzovni indeks NASDAQ Composite je sredinom 2000. prešao četiri tisuće bodova, a do druge polovice pao sve do ispod 1,2 tisuće bodova. Jedni od glavnih aktera u tom napuhivanju i ispuhivanju bili su upravo fondovi rizičnog kapitala koji su masovno ulagali u sve što je imalo veze s internetom, online trgovinom, online komunikacijskim platformama i slično.

Tržišna euforija uzrokovana novim tehnologijama nije moderni fenomen. Svaka nova tehnologija stvarala je svoj balon u nekom obliku, još od željezničke manije koja se zbivala u Ujedinjenom Kraljevstvu 1840-ih. Tada se masovno ulagalo u dionice kompanija koje su se bavile tadašnjom najmodernijom tehnologijom, tj. gradnjom željezničkih pruga, čime se napuhavala njihova vrijednost sve do neizbježnog pucanja balona na tržištu. I tada su se masovne investicije temeljile primarno na očekivanjima, a ne na poslovnim pokazateljima. Slična stvar se već ranije događala oko izgradnje kanala u Engleskoj i Walesu krajem 18. stoljeća.

Zapravo je širenje svake nove "važnije" tehnologije dovelo do barem nekih obilježja tržišnog balona. Automobili, televizija, tranzistori, prva računala… Očekivanja oko novih tehnologija često budu prenapuhana ili preuranjena, precijeni se brzina njihovog širenja i samim time isplativost investicija. Povijest sugerira da tržišni baloni idu ruku pod ruku s uvođenjem i širenjem novih tehnologija.

Bloomberg

Zašto je AI drugačiji od prijašnjih tehnologija oko kojih je stvoren balon?

Ovaj put je drugačije, barem prema pobornicima teorije da će AI revolucionirati ne samo poslovanje nego i svakodnevni život. Obećanja o rastu produktivnosti, manjem broju potrebnih radnih sati, bržem znanstvenom napretku, personaliziranim lijekovima, širenju znanja itd. ambiciozna su i upravo očekivanja da će se obistiniti potiču velike investicije i valuacije AI kompanija i rast cijena dionica tehnoloških kompanija koje su ključne za AI tehnologije.

Postoji ključna razlika između kompanija koje su bile predvodnice dot-com manije i današnjih AI kompanija, a to je da su druge uglavnom već profitabilne ili ostvaruju zamjetan prihod od AI-ja, što u slučaju dot-com kompanija često nije bio slučaj. Znači da se investitori ne oslanjaju gotovo isključivo na očekivanja, nego i na poslovne rezultate.

Dodatno, kompanijama koje predvode AI revoluciju ta tehnologija nije jedini oslonac poslovanja nego često samo novo područje u koje kompanija ulazi, a već ima stabilno i profitabilno jezgreno poslovanje.

Jedan od važnijih argumenata protiv strahova o pucanju AI balona je da se radi o tehnologiji koja nije ograničena samo na jedno tržište nego na širu ekonomiju: proizvodnju, zdravstvo, energiju, logistiku, trgovinu, financije, zabavu itd.

Hlađenje, a ne pucanje

Sintetizirajući argumente jedne i druge strane, dolazi se do zadovoljavajućeg konsenzusa da će doći do određene korekcije na tržištu, ali da neće biti pucanja balona nalik dot-com maniji.

Neke prognoze AI entuzijasta su vjerojatno prenapuhane. Primjerice, studija profesora ekonomije s MIT-a i dobitnika Nobelove nagradu za ekonomiju 2024. Darona Acemoğlua otkriva da umjetna inteligencija neće dovesti do povećanja ekonomske produktivnosti za više od 0,71 posto u sljedećem desetljeću. To je s obzirom na obećanja o utjecaju AI-ja na produktivnost obeshrabrujuće.

Nema razloga za očekivati da AI neće imati širok utjecaj. To ni skeptici ne osporavaju. Ako se ne ispune očekivanja, to će biti isključivo zbog toga što su postavljena previsoko, a ne zbog toga što AI nije jako koristan. Na kraju krajeva, povrat ulaganja ovisi o dobiti u odnosu na troškove, a troškovi ulaganja u AI golemi su.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar