Samo 25 posto AI projekata uspijeva, evo zašto

"Samo 25 posto projekata umjetne inteligencije danas je uspješno", rekao je Robert Božič, generalni direktor IBM-a Slovenija, na ljubljanskoj konferenciji Future Fusion Summit u organizaciji Bloomberg Adrije. IBM je još 2017. započeo s uvođenjem naprednih tehnologija, ali je ozbiljniji razvoj krenuo tek s dolaskom generativne umjetne inteligencije, što je dovelo do ušteda od nekoliko milijardi eura i povećane produktivnosti.

"Mislim da je 25 posto trenutno maksimum koji možemo doseći", komentirao je brojke Jure Remškar, direktor tvrtke SmartCom. Dodaje kako najveći izazov nisu infrastruktura ni energetika: "Po meni je ključno napraviti zaokret u svijesti i kulturi ako želimo da ti projekti postanu uspješniji."

I sam je podijelio iskustvo: prije tri godine počeli su u tvrtki sa 70-ak zaposlenih implementirati veliki jezični model (LLM) kako bi brže odgovarali na zahtjeve korisnika. No nakon dvije godine razvoja i testiranja, projekt su prošle godine ugasili jer nisu uspjeli obrađivati slike, dijagrame i sheme na način koji bi donosio relevantne informacije. "Projekt nije bio uspješan. No kasnije smo promijenili pristup i počeli koristiti otvoreni, komercijalni LLM koji nam je omogućio znatno bržu i korisniju primjenu", rekao je.

Od linearnog do eksponencijalnog razvoja tehnologije

Vesna Prodnik iz Telekoma Slovenije pojasnila je što se događa u svijetu telekomunikacija: "Za digitalnu infrastrukturu budućnosti prvo je potrebno osigurati povezivost. Trenutno smo u fazi transformacije u kojoj iz klasičnih usluga prelazimo na pružanje usluga u oblaku." Istaknula je i da nije dovoljno samo jedno kvantno računalo, potreban je čitav sustav podatkovnih centara. "Ako želimo velike podatkovne centre, imat ćemo i veliku potrošnju energije. Pitanje je kolika je stvarna izdržljivost našeg energetskog sustava."

Iako se najviše govori o umjetnoj inteligenciji, Prodnik napominje da dolaze i druge tehnologije, za koje će biti potrebne dvije ključne stvari: potpuna optička povezivost i 5G mreže sa samostalnom (engl. standalone) infrastrukturom. "U tom slučaju imat ćemo osnovnu infrastrukturu koju treba nadograditi u robusnu, sigurnu i otpornu mrežu."

Telekom, kaže, pristupa stvarima sustavno, s pogledom usmjerenim daleko u budućnost, i do 10 ili 20 godina unaprijed. "Nekad se tehnologija razvijala linearno, sada svjedočimo njezinom eksponencijalnom razvoju."

Iztok Juvan, direktor regije Adriatic u tvrtki BE-terna, kaže: "Podaci su osnovno sredstvo i ključan element svake uspješne digitalizacije. Nažalost, i dalje svjedočimo velikom broju slučajeva u kojima su tvrtke tek na početnoj fazi – podatke prikupljaju kroz ručne procese." Neki su poduzeli ozbiljne korake prema digitalnoj transformaciji i donose odluke temeljene na podacima, a ne intuiciji. "Takve su tvrtke u ranoj fazi uložile vrijeme i trud u izradu podatkovne strategije. Proučili su koje vrste podataka posjeduju, gdje se nalaze, koliko ih je strukturirano, a koliko nestrukturirano."

Juvan dodaje: "Tehnologija je dostupna, alati su danas dovoljni, infrastruktura postoji, no nedostaje volje i spremnosti za promjenu. Sveobuhvatnu transformaciju i stvarno uspješne digitalne promjene vidimo u vrlo malom broju slučajeva. Najčešće se nova digitalna rješenja pokušavaju 'zalijepiti' na stare sustave." U tom kontekstu koristi slikovitu usporedbu: "To je kao da pokušavate našminkati svinju – to je i dalje svinja." Na pitanje o prioritetima kaže: "Jedna je stvar spremnost na promjene, a druga snažna podrška najvišeg menadžmenta. Bez toga sve ostaje samo na razini strategije na papiru."

Za kraj ističe: "Tvrtka je duboko u digitalnoj transformaciji kad mijenja procese, dokumentaciju i kad se odluke donose na temelju podataka. Kad je cilj i optimizacija korisničkog iskustva. Danas su mnoge tvrtke na prijelomnici i ulaze u fazu digitalne transformacije, ali još nisam vidio mnogo uspješnih primjera."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar