Globalne cijene hrane 24 posto niže u odnosu na vrhunac iz 2022.

Globalne cijene hrane su u kolovozu pale za 2,1 posto, prekinuvši rast zabilježen u srpnju i gurnuvši FAO indeks cijena hrane 24 posto ispod najviše točke dostignute u ožujku 2022. godine. Snižene su cijene mliječnih proizvoda, biljnih ulja, mesa i žitarica, dok su cijene šećera blago porasle.

Globalne cijene žitarica su u kolovozu pale za 0,7 posto u odnosu na srpanj i za 14,1 posto u odnosu na kolovoz 2022. godine. Međunarodne cijene pšenice pale su za 3,8 posto, uglavnom zbog veće sezonske dostupnosti nekon žetve u nekoliko vodećih izvoznika na sjevernoj poluci. Međunarodne cijene krupnog žita također su pale, za 3,4 posto. Cijene kukuruza pale su sedmi mjesec za redom, dosegnuvši najnižu vrijednost od rujna 2020., potaknute obilnim globalnim zalihama iz rekordne žetve u Brazilu i početka žetve u Sjedinjenim Američkim Državama. FAO indeks cijena svih vrsta riže je u kolovozu porastao za 9,8 posto na mjesečnoj razini, dosegnuvši 15-godišnji nominalni maksimum, odražavajući poremećaje u trgovini nakon srpanjske zabrane Indije za izvoz bijele riže indica.

Nakon kratkotrajnog rasta u srpnju, cijene biljnih ulja pale su za 3,1 posto u kolovozu. Pad je posljedica nižih svjetskih cijena palminog, suncokretovog, sojinog i repičinog ulja. Najveći pad, od osam posto, zabilježen je kod suncokretovog ulja zbog smanjenja uvozne potražnje koja se poklopila s obilnom ponudom velikih izvoznika.

Cijene mliječnih proizvoda su za četiri posto niže i bilježe osmi uzastopni mjesečni pad te su 22,4 posto niže u usporedbi s kolovozom prošle godine. Najviše su pale cijene punomasnog mlijeka u prahu zbog obilne ponude, posebno iz Oceanije tijekom sezonskog povećanja proizvodnje, uz usporavanje tempa uvoza iz Kine, usprkos tome što su količine uvoza ostale relativno visoke.

Meso je na mjesečnoj razini za tri posto jeftinije, a na godišnjoj za 5,4 posto. Najviše su pale međunarodne cijene ovčjeg mesa, uglavnom zbog povećanjem izvoza uglavnom iz Australije i zbog slabije potražnje iz Kine. U kolovozu su nastavile padati svjetske cijene mesa peradi ponajviše zbog obilnih zaliha, posebice iz Brazila, unatoč velikim kupovinama nekoliko vodećih uvoznika u Istočnoj Aziji i na Bliskom istoku.

Hrana glavni pokretač inflacije

Šećer je na mjesečnoj razini poskupio za 1,3 posto te je za 34,1 posto skuplji u usporedbi s kolovozom prošle godine.  Povećana zabrinutost zbog utjecaja vremenskog fenomena El Niño na izglede za globalnu proizvodnju potaknula je rast svjetskih cijena šećera. U Indiji su ispodprosječne kiše u kolovozu štetno utjecale na razvoj usjeva šećerne trske, dok će na proizvodnju šećera iduće sezone, očekuje se, negativno utjecati dugotrajni suhi vremenski uvjeti u Tajlandu.

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini su prema posljednjim statističkim podacima pale za 0,9 posto u srpnju, ali su i dalje 8,7 posto više nego u srpnju prošle godine. Hrana je i dalje glavni pokretač inflacije u svim zemljama Adria regije, čije cijene u većini zemalja rastu dvostruko brže od ukupnih stopa.

Kako cijene energenata bilježe međugodišnji pad, u kategorijama energije i transporta pojavili su se deflatorni pritisci, što je stopu inflacije povuklo naniže, naveli su analitičari. "Predviđamo da će se ovaj učinak nastaviti jer se cijene u okviru ovog segmenta prelijevaju na druge kategorije. Glavni pokretač inflacije u svim zemljama Adria regije i dalje je hrana, čije cijene u većini zemalja rastu dvostruko brže od ukupnih stopa. Iako svjetske cijene hrane padaju, prevladavaju domaći čimbenici ponude, posebno imamo li u vidu nepovoljne vremenske uvjete za poljoprivredu", navodi se u izvješću analitičkog tima.

Vlada Federacije BiH prošli je tjedan donijela odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

No nije riječ o novoj odluci jer su se takve primjenjivale tijekom pandemije COVID-19, pa se razlike u cijenama nisu osjetile. Neće se osjetiti ni ovaj put jer bosanskohercegovačka vlada ne može ograničiti nabavne cijene. "U praksi se to ne dešava jer ova kriza kojoj svjedočimo posljednje dvije godine nije kriza marži, već kriza nabavnih cijena, odnosno inflacije", rekao je za naš medij ekonomist Admir Čavalić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar