.webp){kind=icon}
Najrazvijenije zemlje svijeta dobit će poruku da trebaju obuzdati pretjerani apetit za konzumacijom mesa kao dio sveobuhvatnog plana da se globalna poljoprivredno-prehrambena industrija dovede u sklad s klimatskim ciljevima Pariškog sporazuma.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda trebala bi objaviti plan tijekom klimatskog skupa COP28 u Dubaiju koji počinje krajem ovoga tjedna. Zemlje koje pretjerano konzumiraju meso dobit će savjet da to ograniče, dok će zemlje u razvoju, gdje nedovoljna količina mesa dovodi do nutritivnih izazova, morati poboljšati standarde u stočarstvu.
Sustav proizvodnje hrane odgovoran je za oko trećine globalnih emisija stakleničkih plinova i veliki dio toga otpada na stočarstvo koje je glavni izvor emisija metana, kao i uništavanja šuma te biorazličitosti. Premda plan FAO-a neće biti obvezujući, od njega se očekuje da dâ poticaj klimatskoj tranziciji u sektoru proizvodnje hrane koji zaostaje za drugima u tom smislu.
Vlade će dobiti jasne smjernice, no pitanje je što će činiti političari u bogatim zemljama koji se inače suzdržavaju od politika kojima se želi utjecati na ponašanje potrošača, posebice kad je riječ o smanjenju potrošnje svakodnevnih potrepština.
Sjeverna Amerika pokazuje najveći apetit za mesom
"Stočarstvo je politički osjetljivo pitanje, no moramo djelovati kako bi se problem riješio. Ako se toga ne prihvatimo, nećemo moći riješiti pitanje promjene klime. Ključni je problem pretjerana konzumacija", izjavio je Dhanush Dinesh, osnivač nizozemske neprofitne organizacije Clim-Eat koja radi na ubrzanju klimatskog djelovanje u sektoru proizvodnje hrane.
Prosječan Amerikanac pojede oko 127 kilograma mesa godišnje u usporedbi sa sedam kilograma koliko pojede prosječan Nigerijac ili tek tri kilograma u slučaju stanovnika Demokratske Republike Kongo, navode podaci FAO-a.
Cilj FAO-a je uspostaviti ravnotežu između klimatske tranzicije i sigurnosti u opskrbi hranom za rastuću globalnu populaciju. Stoga je fokus na manje mesa za dobro uhranjene i veća produktivnost, ali i veća održivost proizvodnje u zemljama u razvoju.
Druge se preporuke odnose na to kako se farmeri prilagođavaju na sve ćudljivije vrijeme ili kako se tretira pitanje emisija stakleničkih plinova. Plan FAO-a trebao bi rezultirati specifičnim preporukama za svaku zemlju.
Ugljični otisak od proizvodnje hrane
"Taj hodogram potreban je kako bi donio veću jasnoću tvrtkama i investitorima u njihovim tranzicijskim planovima. Što dulje tvrtke čekaju da djeluju, to će tranzicija biti drastičnija i imati više poremećaja", poručuje Sofia Condes iz inicijative FAIRR, odnosne mreže investitora u uzgoj životinja.
COP28 će 10. prosinca održati Dan hrane, poljoprivrede i vode, prvi takav dan posvećen sustavima proizvodnje hrane u okviru UN-ove klimatske konferencije.
Dvije trećine hrane koja će se posluživati na skupu u Dubaiju bit će biljnog podrijetla.
