.webp){kind=icon}
Kineski predsjednik Xi Jinping posjetit će Srbiju nakon julijanskog Uskrsa. U Beogradu bi trebao biti 7. svibnja, na dan kada se navršava 25 godina od NATO-ova bombardiranja kineskog veleposlanstva u glavnom gradu, izvještava Bloomberg. To je drugi posjet kineskog predsjednika u sklopu europske turneje, koja uključuje posjete Mađarskoj i Francuskoj.
Kineski predsjednik boravit će u Mađarskoj od 8. do 10. svibnja, potvrdio je u četvrtak Gergely Gulyás, šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbána. Očekuje se da će u Mađarsku stići nakon posjeta Francuskoj i Srbiji.
Mađarska će tražiti financiranje pruge između Budimpešte i Beograda putem Inicijative Pojas i put, kao i financiranje naftovoda između Srbije i Mađarske. Ta pruga je oko 40 posto završena, a Srbija svoj dio planira dovršiti do ljeta.
Još nema službenih najava o tome kada će Xi Jinping posjetiti Srbiju. Tamošnji mediji su izvijestili da će boraviti u Beogradu 8. svibnja, što se nakon službene objave mađarske vlade pokazalo malo vjerojatnim.
Već je u veljači najavljeno da će kineski predsjednik posjetiti Beograd tijekom 2024. godine. Xi Jinping već je posjetio Srbiju u lipnju 2016. godine, što je bio prvi posjet kineskog predsjednika Beogradu nakon 32 godine.
Sredinom ožujka objavljeno je da će se Xi sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu tijekom svibnja, a taj posjet će se poklopiti s proslavom šezdesete godišnjice odnosa dviju zemalja. To će biti prvi posjet predsjednika Kine Europi od početka pandemije koronavirusa.
Kada je riječ o Srbiji, Katarina Zakić, znanstvena suradnica i šefica Centra za studije Pojas i put na Institutu za međunarodnu politiku i gospodarstvo u Beogradu, kaže za Bloomberg Adriju da nema mnogo zemalja u Europi koje je kineski predsjednik posjetio u tako relativno kratkom razdoblju, posebno uzimajući u obzir činjenicu da tijekom pandemije koronavirusa nije napustio zemlju.
"To je velika čast i puno govori o važnosti diplomatskih odnosa između Srbije i Kine. Obično se tako jačaju odnosi sa zemljama s kojima dobro surađujete", ocjenjuje Zakić.
Prema njenim riječima, jasan je razlog posjeta Mađarskoj i Srbiji jer su to ekonomski dva najvažnija partnera Kine u Europi.
Depositphotos
Mađarska je industrijski važna za Kinu jer su u njoj u posljednjih nekoliko godina najveće kineske investicije u vezi s proizvodnjom litijskih baterija za autoindustriju i proizvodnju električnih vozila. Radi se o investicijama kineskih tvrtki CATL i BYD.
Zakić smatra da će se tijekom posjeta Srbiji dodatno dogovarati oko sporazuma o slobodnoj trgovini. Srbija je ratificirala taj dokument, ali Kina još nije, pa će se vjerojatno u Beogradu razgovarati o daljnjem tijeku primjene sporazuma.
Kina je bila drugi trgovinski partner Srbije prošle godine s ukupnom trgovinskom razmjenom od 6,1 milijarde dolara, dok je izvoz bio 1,2 milijarde dolara, što predstavlja povećanje od više od 87 puta. U prva dva mjeseca ove godine ukupna robna razmjena iznosila je 931,3 milijuna dolara, što je povećanje od 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Dvije važne teme bit će dodatna ulaganja Zijina, koji upravlja Rudarsko-topioničarskim bazenom Borom, kao i HBIS-a, strateškog partnera u smederevskoj čeličani. Obje tvrtke, najveći izvoznici iz Srbije, najavile su ulaganja u zelenu tehnologiju.
"Prošle godine na trećem Forumu za Pojas i put, Srbija je s Kinom ugovorila još neke infrastrukturne projekte. Zijin je pozvao svog poslovnog partnera da ovdje otvori veliku tvornicu za proizvodnju zelenog vodika. Srbija u ovom trenutku ne bi mogla sama ulagati, jer je tehnologija skupa i samo si velike zemlje mogu priuštiti velike troškove istraživanja i razvoja", kaže Zakić.
Podsjetimo, najavljeno je da bi kompanija Shanghai Fengling Renewable, koja je strateški partner Zijin Mininga, mogla investirati oko dvije milijarde eura u naredne tri godine u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Kompanija Zijin Mining planira uložiti 3,8 milijardi dolara (3,5 milijardi eura) u srpski rudnik bakra u Boru u sljedećih deset godina.
"Kina je obećala da će do 2060. godine postati ugljično neutralna i ulaže u sve moguće oblike zelene energije, bez obzira na to jesu li u pitanju solarni paneli, vjetroelektrane ili zeleni vodik. Trenutno su vodeći u svijetu po iznosu investicija u zelenu energiju i ostavili su SAD daleko iza sebe. Njihovo znanje i iskustvo u tom području za Srbiju su dragocjeni", kaže Zakić.
Depositphotos
Bivša premijerka Ana Brnabić je tijekom prošlogodišnjeg posjeta Pekingu najavila da vlasnik HBIS grupe ima jasne planove za dodatna ulaganja. Kako je rekla, težište drugog kruga investicija u Željezari Smederevo je energetska učinkovitost i zelena tranzicija.
Kinezi su se u posljednje vrijeme usredotočili na izgradnju vjetroelektrana Maestrale Ring i Vetrozelena i Agrosolar parka. Od prošle godine postojale su najave, a ove godine i nekoliko potpisanih ugovora o sudjelovanju kineskih tvrtki sa srpskim i europskim tvrtkama na većem broju projekata u području zelene energije.
Kada je riječ o suradnji Srbije i Kine, Zakić očekuje da se priča sa zajmovima privodi kraju i da se ide u smjeru povećanja izravnih inozemnih ulaganja.
"Kao Institut, predložili smo da se nastavi ulaganje u industriju, pametnu poljoprivredu, koja recimo podrazumijeva sustav elektronskog nadzora polja kako bi se izbjegle suše, pravilno navodnjavalo ili uništile štetočine jer je Kina u tome puno odmakla i imaju znanje i iskustvo koje možemo primijeniti", ističe Zakić.
Kina je uložila 18 milijardi eura u Srbiji
Kina je najveći pojedinačni investitor u Srbiji, značajan trgovinski partner, graditelj cesta i željeznica. Kineske tvrtke su ovdje uložile oko 18 milijardi eura (uključujući zajmove i investicije) do prosinca 2023. godine, prema podacima američke baze podataka China Global Investment Tracker.
Svim zemljama koje su članice inicijative Pojas i put, kao i formata Kine i zemalja središnje i istočne Europe, Kina je prepustila mogućnost da same nominiraju projekte s kojima žele surađivati, bez obzira na to koja je djelatnost u pitanju, a na samim zemljama je bilo da uvide gdje su im bila najpotrebnija ulaganja.
Izgradnja mosta Zemun–Borča, autocesta, ali i željezničke pruge Beograd–Budimpešta jasno pokazuju namjere da se izgradi jedinstveni transportni sustav kako bi se roba iz Kine mogla transportirati od grčke luke Pirej do središnje Europe.
Među najvažnijim infrastrukturnim projektima na kojima su kineske tvrtke radile su dvije dionice autoceste Miloš Veliki, koji Beograd povezuje sa zapadnom Srbijom, a u planu je da kineske tvrtke grade nastavak autoceste od Užičke Požege do Crne Gore. Značajan projekt je obilaznica oko Beograda, Fruškogorski koridor, obilaznica oko Užica, toplovod između Obrenovca i Novog Beograda i most kod Borče.
Najveći projekt u energetici termoelektrana Kostolac
Što se tiče energetike, svakako da je najveći projekt dosad bila modernizacija termoelektrane Kostolac i proširivanje rudnika Drmno u vrijednosti od oko 600 milijuna eura. Suradnja s Elektroprivredom Srbije nastavljena je izgradnjom postrojenja za odsumporavanje u TENT-u, najskupljem projektu EPS-a u zaštiti životne sredine, vrijednom 165 milijuna eura, a okrunjena je u ožujku 2020. godine ugovorom o završetku izgradnje termoelektrane Kolubara B, projekta procijenjenog na 385 milijuna eura.
Posljednjih godina spektar kineskih ulaganja proširio se, a također se povećao broj privatnih kineskih kompanija koje investiraju u Srbiji. 2017. godine otvorena je Kineska banka u Beogradu, koja je u vlasništvu države Kine.
Povećan je i broj kineskih turista u Srbiji. Kineski Hainan Airlines uveo je direktne letove između Beograda i Pekinga. Air Serbia neće letjeti za Peking, jer je to dio dogovora i mora se ispoštovati reciprocitet. Zato leti za Tiānjīn, koji je udaljen 130 kilometara od prijestolnice Kine.
Air Serbia bi trebala uspostaviti direktnu liniju za Šangaj tijekom ove godine, od zimske sezone koja počinje u listopadu.
(Ažurirano kroz cio tekst)
