Klimatske promjene povećavaju troškove duga za 59 zemalja

Tijekom sljedećeg desetljeća, očekuje se da će neuspjeh u globalnom smanjenju emisija ugljika imati ozbiljne ekonomske posljedice. Prema nedavnoj studiji koja je istraživala utjecaj klimatskih promjena na kreditne rejtinge, čak 59 zemalja suočit će se s povećanjem troškova servisiranja duga.

Među analiziranim zemljama su i veliki igrači poput Kine, Indije, SAD-a i Kanade. Studija, objavljena u časopisu Management Science, koristila je prilagođeni klimatski pristup za ocjenjivanje kreditne sposobnosti, te je predviđeno da će se kreditni rejtinzi ovih zemalja smanjiti za dva stupnja.

Istraživanje je nastalo u suradnji između Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Sveučilišta Cambridge. "Naši rezultati podupiru ideju da će odgoda zelenih ulaganja povećati troškove zaduživanja za nacije, što će se pretvoriti u veće troškove korporativnog duga", rekla je istraživačica Patrycja Klusak.

Uz rastuće troškove duga, ukupna ekonomska šteta od klimatskih promjena postaje sve vidljivija. Prema procjenama osiguravajuće kuće Allianz, toplinski valovi već su ove godine prouzročili smanjenje globalne proizvodnje za 0,6 posto.

Rejting agencije postaju svjesnije ranjivosti ekonomija pred utjecajem klimatskih promjena. Iako su dosad bile suzdržane u kvantificiranju ovih rizika u svojim ocjenama, ova nova studija kombinira različite faktore kako bi bolje razumjela ekonomske implikacije.

Otprilike 19 tisuća ljudi evakuirano je s dijelova grčkog otoka Rodosa gdje su izbili požari usred toplinskog vala/Bloomberg

Studija je koristila modele umjetne inteligencije kako bi analizirala postojeće ocjene kreditnih rejtinga koje je izdao S&P Global. Te su informacije potom povezane s ekonomskim modelima koji uključuju klimatske varijable i procjene rizika od prirodnih katastrofa. Rezultat je bila nova serija ocjena za različite klimatske scenarije.

Prema istraživanju, smanjenje kreditnih rejtinga za 59 zemalja proizlazi iz scenarija "RCP 8.5", u kojem emisije i dalje rastu. Isto tako, tijekom prethodnih turbulencija izazvanih pandemijom COVID-19, 48 zemalja doživjelo je smanjenje kreditnih rejtinga između siječnja 2020. i veljače 2021. godine.

No, postoji nada da se ovakvi scenariji mogu ublažiti. Ako globalna zajednica uspije ostvariti ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma, što uključuje održavanje globalnog porasta temperature ispod dva stupnja Celzijusa, simulacije sugeriraju da kreditni rejtinzi ne bi pretrpjeli značajne kratkoročne promjene, već bi se ograničili na dugoročne posljedice.

Suprotno tome, u scenariju visokih emisija do kraja stoljeća, projiciraju se značajno viši globalni troškovi servisiranja duga, potencijalno dosežući stotine milijardi dolara.

Zbog težine ovih rezultata, regulatori diljem svijeta pokušavaju bolje razumjeti ekonomske i financijske rizike koje donose klimatske promjene. Prošlogodišnji dokument Europske središnje banke pozvao je na veću transparentnost u vezi s načinom na koji se ovi rizici uključuju u kreditne ocjene.

Dok S&P Global naglašava svoju posvećenost uključivanju zaštite okoliša u kreditne ocjene te prepoznaje rizike ekonomske štete od klimatskih promjena i prateće troškove prilagodbe, Fitch Ratings ističe da njihova metodologija "ESG Relevance Scores" uključuje faktore poput ekološke izloženosti kao važne komponente u procjeni kreditnog rizika.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar