Hrvatska je sve interesantnija stranim investitorima. Broj i udio poduzeća pod inozemnom kontrolom, kao i broj zaposlenih, promet i ostvarena dodana vrijednost, zadnjih godina rastu. To je dobra vijest jer je do prije samo nekoliko godina Hrvatska bila relativno neinteresantna kompanijama pod stranom kontrolom tj. u stranom vlasništvu, pa je njihov udio bio puno manji nego u usporedivim državama srednje i istočne Europe.
Inozemne investicije su jedan od motora razvoja svake ekonomije na svijetu, bilo da se radi o razvijenom SAD-u i Njemačkoj ili državama u razvoju. Zapravo najrazvijenije ekonomije najviše ulažu jedna u drugu, a veliki faktor u tome igra geografska blizina. Često je geografska blizina indikator političkih, kulturoloških, institucionalnih, poslovnih i društvenih povezanosti koje djeluju kao most za kretanje ulaganja iz jedne države u drugu.
Iako je tek jedna od dvadeset kompanija u Hrvatskoj pod inozemnom kontrolom, one ostvaruju trećinu prometa svih kompanija u Hrvatskoj, u njima radi petina zaposlenika (izuzet javni sektor), prosječna plaća je veća nego u domaćim poduzećima i stvaraju skoro trećinu dodane vrijednosti.
Čitaj više

Uložili ste u narodne obveznice? Koliko ste zaradili? Ništa!
Što god ljudi pričali na kavi i među sobom, kada se gleda gdje ulažu novac jedno je sigurno. Hrvati vjeruju državi. No, što kažu podaci. Jesu li ta ulaganja bila najmudrija?
16.09.2025

Financijska razvijenost Hrvatske se poboljšava, ali i dalje zaostajemo za Europom
Financijska razvijenost ključan je stup modernog gospodarstva jer olakšava protok kapitala i podržava ekonomski rast. Iako financijski sektor često nailazi na kritike, nijedna zemlja ne može postići održivi prosperitet bez razvijenih financijskih institucija i tržišta.
09.09.2025

Može li Hrvatska zaista vratiti svoje iseljenike?
Negativni demografski trendovi već su godinama aktualna tema u Hrvatskoj pa ne čudi da Vlada pokušava pronaći način kako da potakne povratak hrvatskih iseljenika, kao ni to da povratak svake osobe izaziva oduševljenje.
10.09.2025

Europska investicijska banka jača sigurnosni štit, gdje je tu Hrvatska?
Hrvatska je dobro pozicionirana za privlačenje ulaganja EIB-a.
22.08.2025
Inozemni utjecaj u Hrvatskoj
Od 240.696 poduzeća u Hrvatskoj, 11.878 ih je pod inozemnom kontrolom. Poduzeća pod inozemnom kontrolom su ona koja kontrolira povezana institucionalna jedinica (a.k.a. poduzeće) iz inozemstva, pod uvjetom da je zadnja u lancu kontrole povezanog poduzeća. Poduzeće u Hrvatskoj može biti podružnica poduzeća iz Slovenije, ali ako je poduzeće iz Slovenije pod kontrolom poduzeća iz Njemačke onda se i poduzeće pod inozemnom kontrolom u Hrvatskoj broji kao pod kontrolom poduzeća iz Njemačke. Bitno je sjedište krajnjeg vlasnika. Kontrola znači sposobnost određivanja opće politike poduzeća, npr. odabirom direktora.
Od 1.31 milijuna zaposlenih i samozaposlenih u Hrvatskoj, u što nije uključen javni sektor, 285 tisuća je zaposleno u poduzećima pod inozemnom kontrolom. Istodobno ta poduzeća ostvaruju 36,5 posto prometa u Hrvatskoj i 31,7 posto dodane vrijednosti, a njihovi troškovi primanja zaposlenika čine 31 posto svih troškova primanja zaposlenika poduzeća koja posluju u Hrvatskoj.
Tko kontrolira inozemne kompanije u Hrvatskoj?
Najveći broj zaposlenih koji rade u poduzećima pod inozemnom kontrolom radi u onima koja se kontrolira iz Njemačke (44.159), zatim Austrije (35.525), Nizozemske (26.591), Italije (24.297) i Slovenije (16.326).
Pomalo iznenađujući je podatak da čak 14.160 zaposlenih radi u poduzećima koja su kontrolirana iz SAD-a. Značajne su i kompanije iz Mađarske (13.790) te Poljske (12.219). Iz Adrija regije su, osim Slovenije, značajno zastupljene kompanije iz susjedne BiH i Srbije, koje zapošljavaju skoro 11 tisuća osoba (BiH i Srbija).
Sudeći prema rastu broja zaposlenih u kompanijama pod inozemnom kontrolom iz svih značajnijih država (>2000 zaposlenih), Hrvatska je zadnjih godina sve interesantnija stranim poduzećima. Najveći rast broja zaposlenih 2023. u odnosu na 2021. su ostvarile kompanije pod kontrolom iz Poljske (8.833), Njemačke (5.502), Austrije (2375) i Francuske (1.816), izuzmu li se porezne oaze.
Jasno je da su najveći strani investitori u Hrvatskoj iz EU, kao uostalom u svim državama Adrija regije. Ali visok broj zaposlenih u kompanijama koje se kontroliraju iz SAD-a i Izraela svjedoči i o van-europskom interesu za ulaganje u Hrvatsku.
Stranci daju puno veće plaće
Iako zapošljavaju 21,8 posto zaposlenika, poduzeća u stranom vlasništvu zauzimaju 31 posto svih troškova primanja zaposlenika u Hrvatskoj. Primanja zaposlenika su svi oblici naknada koje poduzeće daje zaposlenicima za njihove usluge ili zbog prestanka radnog odnosa. U suštini se radi o plaći i bonusima. Iz navedenih omjera je jasno da su plaće u poduzećima pod inozemnom kontrolom značajno veće nego u poduzećima pod domaćom kontrolom.
Najveće troškove primanja zaposlenika po zaposlenom, što je indikator visine plaća, su 2023. imale kompanije pod kontrolom iz SAD-a i Izraela. Više od 3000 eura mjesečno. Iznad prosjeka svih poduzeća pod inozemnom kontrolom, koji je 2023. iznosio 2081 euro mjesečno po zaposlenome, su još kompanije kontrolirane iz Luksemburga, Danske, Švicarske, U.K., Francuske, Mađarske, Austrije i Lihtenštajna.
Poduzeća pod domaćom kontrolom su imala samo 1287 eura troška primanja zaposlenika po zaposlenom mjesečno, 794 eura manje od prosjeka poduzeća pod inozemnom kontrolom. Kako se radi o indikatoru visine plaća, može se zaključiti da inozemne kompanije (tj. kontrolirane iz inozemstva) isplaćuju daleko veće plaće svojim zaposlenicima od domaćih. To potvrđuju i brojni drugi izvori.
Hrvatska postaje interesantna inozemnim investitorima
U odnosu na pretpandemijsku 2019., udio poduzeća pod inozemnom kontrolom u Hrvatskoj je narastao u svim segmentima. Time je narastao i njihov relativni značaj za nacionalnu ekonomiju.
To je dobra vijest jer pokazuje da Hrvatska postaje sve interesantnija destinacija za inozemna ulaganja. Polako se približava prosjeku sličnih država tzv. "Nove Europe", poput Mađarske, Poljske, Slovenije i Češke.
Tako je 2019. u poduzećima pod inozemnom kontrolom bilo 193.726 zaposlenih, a 2023. 285.141. Rast od 91.415 zaposlenih je malo manji nego broj zaposlenih u kompanijama pod domaćom kontrolom (106.955), ali to pokazuje koliko su bile značajne za ostvarivanje snažnog ekonomskog rasta Hrvatske nakon pandemijske 2020. godine.
Kompanije pod inozemnom kontrolom ostvaruju daleko veću dodanu vrijednost po zaposlenome od onih pod domaćom kontrolom, ali razlika se smanjuje. 2019. su ino. komp. ostvarivale 1,95 puta veću dodanu vrijednost po zaposlenome a 2023. 1,67 puta veću.
Hrvatska još uvijek zaostaje
Podaci za sve države EU (i šire) su za 2022., ali se u godinu dana ništa radikalno nije promijenilo. Unatoč rastu značaja poduzeća pod inozemnom kontrolom zadnjih godina, njihov udio u Hrvatskoj je još uvijek ispod prosjeka sličnih država. U Sloveniji je u njima radilo 22,4 posto zaposlenih (javni sektor se ne računa), Mađarskoj 22,7 posto, Češkoj 27,7 posto, Slovačkoj 28,1 posto, Rumunjskoj 27,1 posto, a Poljskoj čak 33,5 posto.
Udio u velikim ekonomijama poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske je puno manji zbog toga što su puno veće i razvijenije. To ni izbliza ne znači da tim državama strane investicije nisu važne za ekonomski rast i razvoj, nego da samom veličinom unutrašnjeg tržišta inozemne kompanije nisu toliko značajne kao u manjim državama.
Rast interesa za ulaganje u Hrvatsku
Rast udjela kompanija pod inozemnom kontrolom je još jedan dokaz da respektabilan ekonomski rast Hrvatske zadnjih godina nije rezultat isključivo osobne potrošnje, turizma i fondova EU nego i realnih poslovnih kretanja.
Nakon osam godina krize (2008.-2015.), ekonomija Hrvatske se oporavlja. To su primijetile i strani investitori pa sve više ulažu u Hrvatsku. Još uvijek zaostaje za državama sličnog standarda, ali razlika je sve manja. Strane investicije treba iskoristiti za transfer znanja, tehnologija i procesa da bi se podigla produktivnost domaćih kompanija, koje još uvijek značajno zaostaju za inozemnom konkurencijom koja dolazi u Hrvatsku.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...