Koliko su inozemna ulaganja u Hrvatsku isplativa?

Unatoč političkoj nestabilnosti, pozivima na ekonomski izolacionizam, geopolitičkim napetostima i trgovinskim ratovima zadnjih godina, ulaganja još uvijek s lakoćom prelaze granice.

Izravna inozemna ulaganja (FDI) jedan su od motora ne samo ekonomija u razvoju nego i visokorazvijenih ekonomija. Zapravo se kolanje ulaganja među državama najbolje može opisati s dvama okvirnim pravilima: bogati najviše ulažu u druge bogate, a slične države jedna u drugu.

Primjerice, Sjeverna Amerika i Europa najviše ulažu jedna u drugu. U Hrvatsku najviše ulažu Njemačka, Austrija, Italija, Mađarska i Slovenija. Hrvatska najviše ulaže u Sloveniju, BiH, Srbiju i Italiju. No pri tome je jako bitna isplativost izravnih ulaganja, koja jako varira među državama i industrijama.

Kolektivni EU jedan je od najvećih ulagača na svijetu. Stopa povrata na ulaganja poslovnih subjekata iz država EU-a od 2013. do 2022. varira između 3,6 i 5,2 posto. Najveći povrat na izravna ulaganja izvan EU-a je 2021. ostvaren u djelatnostima prijevoza i skladištenja, te rudarstva, u iznosu od 7,7 posto. Najmanje isplativa bila su ulaganja izvan EU-a u obrazovanje, umjetnost i rekreaciju, te nekretnine, s manje od dva posto.

S druge strane, EU je od 2013. sve isplativija destinacija za inozemna ulaganja. Te godine je povrat bio 4,1 posto, a do 2022. narastao je na šest posto. Najisplativija su ulaganja bila u obrazovanje (29,2 posto), gospodarenje vodom (13,3 posto) i prerađivačku industriju (9,7 posto).

Relativno dobar povrat na ulaganja iz inozemstva u Hrvatsku

Hrvatska prema podacima za 2022. stoji relativno dobro u odnosu na prosjek EU-a po pitanju isplativosti FDI-ja u nju. Povrat od 9,2 posto za izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku te je godine puno bolji od prosjeka EU-a (šest posto), ali još uvijek zaostaje za konkurencijom.

Realno se Hrvatska ne natječe za ulaganja s Njemačkom, Italijom i Francuskom, nego s državama poput Poljske, Slovenije, Slovačke, Češke, Rumunjske itd. Tu je pak situacija kompliciranija i manje povoljna za Hrvatsku.

Povrat stranih ulaganja bio je bolji nego u Mađarskoj (5,3 posto), Slovačkoj (7,3 posto) i Bugarskoj (7,3 posto), ali zaostaje za Slovenijom (9,9 posto), Češkom (10,5 posto), Poljskom (10,9 posto) i Rumunjskom (11,3 posto).

Ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo imala su puno manji povrat od ulaganja u Hrvatsku, samo pet posto. Od svih država EU-a samo su Irska, Litva, Nizozemska, Mađarska i Luksemburg imale manje od toga. Najviše FDI-ja iz Hrvatske odlazi u Sloveniju, BiH, Srbiju i Italiju.

Hrvatska je opet zanimljiva inozemnim ulagačima

Hrvatska je nakon dugogodišnjeg razdoblja niskih izravnih inozemnih ulaganja, koje se savršeno poklapa s početkom krize i traje do 2020., postala zanimljiva inozemnim ulagačima.

Srbija je u godinama kada su izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku bila minimalna bila ulagačka meka Adria regije. Ukupno je tijekom godina Srbija primila više FDI-ja od Hrvatske, ali manje po stanovniku.

Takva dinamika nastavila se i u 2023., pa je statistička agencija EU-a Eurostat zabilježila 3,7 milijardi eura neto izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku te godine i 4,5 milijardi eura u Srbiju.

Rekorderi EU-a su Španjolska (39,9 milijardi eura), Francuska (39,1 milijarda eura), Italija (30,2 milijarde eura) i Njemačka (27,7 milijardi eura). Interesantan je primjer Poljske, koja ima jako visoke razine neto FDI-ja od 2021., jedne od najvećih u EU-u. S 26,4 milijarde eura neto FDI 2023. promaknuo se u jedno od najvažnijih ulagačkih središta u EU-u.

Države Adria regije najviše ulažu jedna u drugu

Jaka determinanta tijekova FDI-ja geografska je blizina. Bliske i slične države najviše ulažu jedna u drugu. Adria regija dobar je primjer toga.

Slovenija najviše ulaže u Hrvatsku, a zatim u Srbiju i BiH. Hrvatska i Srbija su jedni od najvećih ulagača u BiH. Za ulagače iz Hrvatske su Slovenija, BiH i Srbija jedne od najpoželjnijih destinacija.

Preferiranje geografski bliskih država za ulaganje se djelomično može objasniti manjim kulturološkim, pravnim i logističkim barijerama. Mjerenja pokazuju i da tijekovi FDI-ja prate obrazac međunarodne trgovine, tj. što države više trguju jedna s drugom, to je veća šansa da će i ulagati jedna u drugu.

Hrvatska ima puno manje stranih kompanija od sličnih država

Hrvatska je do 2008. imala konstantni rast inozemnih ulaganja, ali je dolazak krize preokrenuo trend. Dugo vremena, od 2009. do 2020., praktički nije postojala na ulagačkoj karti inozemnih kompanija.

Visoki rast BDP-a Hrvatske od kraja pandemije poklapa se s velikim povratkom inozemnih ulaganja u nju. Veći broj radnih mjesta, porezni prihodi državi, bolje poslovno okružje, veća konkurencija, transfer znanja i tehnologija… Koristi od FDI-ja su brojne.

No Hrvatska još uvijek ima puno manji udio stranih kompanija od sličnih država, kao što su Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka itd. Iako su u kompanijama koje su u stranom vlasništvu veće plaće, bolja produktivnost i veća ostvarena dodana vrijednost, Hrvatska je bila i ostala relativno zatvorena za ulaganja iz inozemstva, ne samo institucionalno i politički nego i društveno. Građani Hrvatske unatoč očitim prednostima još uvijek negativno gledaju na inozemna ulaganja, a to ne stvara privlačnu okolinu za više ulaganja u Hrvatsku.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar