Snažan rast stranih ulaganja u Hrvatsku. Srbija, BiH i Sj. Makedonija zaostaju

Hrvatska je zadnjih nekoliko godina opet postala privlačna za izravna strana ulaganja (FDI), pokazuju podaci domaćih (HNB) i inozemnih institucija (Eurostat, UNCTAD). Nakon višegodišnjeg razdoblja, od 2010. do 2018., kada su je strani investitori praktički izbjegavali, 2019., 2021., 2022. i 2023. bile su godine ulagačke renesanse, a FDI se vratio na razine prije financijske krize 2008. godine, pa čak ih i nadmašio.

Koristi takvih kretanja za Hrvatsku i njene građane su višestruke. Otvaranje novih radnih mjesta, veća konkurencija, bolje punjenje državnog i lokalnih proračuna, transfer znanja i tehnologija... Blagodati za opće blagostanje u Hrvatskoj jasne su.

Investicijski boom poklapa se s periodom u kojem je Hrvatska ostvarila jednu od najvećih kumulativnih stopa rasta u EU-u, u kojem su snažno rasle plaće i u kojem je nezaposlenost postala stvar prošlosti. Od države emigranata Hrvatska polako postaje država u koju se useljavaju radnici iz ostalih država, primarno iz Adria regije, ali i iz dalekih zemalja kao što su Nepal i Filipini.

Prema podacima Eurostata, statističke agencije EU-a, Hrvatska je iz država EU-a do 2023. primila 34,9 milijardi eura izravnih stranih investicija neto (FDI). Po državama, prednjače ulaganja iz Austrije (6,5 milijardi eura), Italije (5,64 milijarde eura), Njemačke (4,36 milijardi eura), Luksemburga (četiri milijarde eura), Mađarske (3,86 milijardi eura), Nizozemske (3,68 milijardi eura) i Slovenije (2,61 milijarda eura).

Države EU-a nisu jedine koje su ulagale u Hrvatsku. Od država koje nisu članice EU-a došlo je 4,2 milijarde eura izravnih stranih ulaganja, od čega najviše iz UK-a (milijarda eura), Švicarske (848 milijuna eura), BiH (612 milijuna eura), SAD-a (401 milijun eura) i Rusije (265 milijuna eura).

Gledajući države usporedive po standardu, Hrvatska je privukla manje FDI-ja od Poljske, Češke, Rumunjske, Mađarske, Bugarske i Slovačke, ali više od Estonije, Litve, Latvije i Slovenije.

Velik rast investicija u Hrvatsku

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju zamjetan rast interesa stranih investitora za Hrvatskom. Za usporedbu, 2023. je iznos bio veći nego za 2011., 2012. i 2013. zajedno. Rekordna je bila 2021. godina, s 4,3 milijarde eura priljeva stranih investicija.

Hrvatska se nakon dugogodišnjeg perioda "gladnih godina", s niskom razinom stranih investicija, od 2019. nalazi u fazi "sitih godina", i ponovno postoji interes za ulaganjem u nju. Ta činjenica djelomično osporava tezu da su za veliki gospodarski uzlet Hrvatske odgovorni primarno fondovi EU-a.

Za veliki gospodarski uzlet Hrvatske nisu zaslužni isključivo fondovi EU-a | Depositphotos

Od 2021. do kraja prve polovice ove godine je najviše stranih ulaganja došlo iz Austrije, Luksemburga, Njemačke, Malte, Nizozemske i Slovenije. To što većina investicija dolazi iz geografski bliskih država nije čudno, jer se radi o zakonitosti.

Naime, kompanije preferiraju investirati u države koje su im geografski u blizini, zbog sličnih kulturoloških, zakonodavnih i poslovnih normi, što uvelike olakšava poslovanje.

No i države izvan EU-a ulagale su u Hrvatsku zadnjih godina, primarno UK (523 milijuna eura), SAD (443,9 milijuna eura), Švicarska (198,8 milijuna eura) i Ujedinjeni Arapski Emirati (198,2 milijuna eura).

Od djelatnosti se od 2021. najviše ulagalo u financije, trgovinu na malo, upravljačke djelatnosti, i proizvodnju farmaceutskih proizvoda, ali značajna ulaganja (više od 300 milijuna eura) bilježe se i u trgovini na veliko, računalnom programiranju, proizvodnji prehrambenih proizvoda i smještaju.

Za Hrvatsku vlada percepcija da nije zanimljiva stranim investitorima. To je načelno bila istina za većinu godina, sve do 2019. Većina država tzv. "Nove Europe" bila je uspješnija u privlačenju FDI-ja, a zbog rata je 1990-ih općenito zakasnila s privlačenjem investicija iz bogatih država EU-a.

Slovenija i Hrvatska predvode, BiH i Sjeverna Makedonija jako zaostaju

Međutim, ako se Hrvatsku okarakterizira kao nezanimljivu za strane investicije veći dio nezavisnosti, ostale države Adria regije, osim Slovenije, uopće nisu bile na investicijskom radaru. Srbija zadnjih nekoliko godina dostiže Hrvatsku i Sloveniju, ali je još uvijek relativno daleko od razine izravni stranih ulaganja po stanovniku. BiH i Sjeverna Makedonija još moraju prijeći dalek put.

S ukupnih 23,8 milijardi dolara FDI-ja, prema podacima Organizacije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), Slovenija je primila 11.175 dolara po stanovniku. Hrvatska je ukupno primila 42,9 milijardi dolara FDI-ja, također oko 11.175 dolara po stanovniku. One su najuspješnije u Adria regiji.

Srbija je ukupno primila najviše stranih investicija, 60,5 milijardi dolara, ali je ujedno najmnogoljudnija država, pa to predstavlja "samo" 9.142 dolara po stanovniku. BiH i Makedonija su potpuno podbacile, s 10,7 milijardi dolara FDI-ja u BiH, a 8,4 milijarde u Sjevernu Makedoniju. S 4.678 dolara (Sjeverna Makedonija) i 3.620 dolara (BiH) po stanovniku, jako zaostaju.

Povijesno gledajući, od ranih 1990-ih vidljiva su dva trenda. Prvi je između država Adria regije i ostalih tranzicijskih država, a drugi između samih država Adria regije.

Povijesno zaostajanje Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije

Države poput Češke, Slovačke, Mađarske, Poljske i Estonije su već 1990-ih počele privlačiti investicije iz bogatijih država Europe, što im je omogućilo da puno brže transformiraju svoja gospodarstva i počnu dostizati standard bogatih.

Kao rezultat toga je razlika u standardu između tih država i Njemačke, Francuske, Italije i ostalih bogatih država Europe značajno smanjena zadnjih desetljeća. Danas su prosperitetnije, stabilnije, manje korumpirane i s jačim institucijama od država Adria regije. Dogodilo se svojevrsno razdvajanje.

Razdvajanje, ili divergencija, dogodilo se i između država Adria regije. Slovenija je najviše ekonomski rasla i odvojila se od svih. Hrvatska je počela zaostajati za Slovenijom, ali je uspjela održati razvojni korak za njom.

Do divergencije je došlo među državama Adria regije | Depositphotos

Srbija je relativno nazadovala, ne samo u odnosu na nove članice EU-a nego i u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku. Razlika između razine razvijenosti Hrvatske i Srbije je bila manja do kraja 1980-ih nego što je danas.

Posebno je veliko relativno nazadovanje BiH i Sjeverne Makedonije, koje su se također udaljile po stupnju ekonomskog razvoja od razina Slovenije i Hrvatske u odnosu na period do kraja 1980-ih.

Jedan od razloga za takva kretanja su izravne strane investicije. Dolaskom stranih kompanija otvaraju se nove mogućnosti za zaposlenje, dolazi do transfera znanja i tehnologija, poboljšava se poslovna kultura u državi i općenito otvara više mogućnosti, kako za radnike tako i domaće kompanije. Adria regija još ima puno prostora za privlačenje stranih investicija.