U proteklih tridesetak godina čak tri četvrtine izravnih hrvatskih investicija u inozemstvo završilo je u državama bivše Jugoslavije. Statistika središnje banke pokazuje da su hrvatske kompanije od početka 1993. do kraja 2021. u inozemstvo investirale ukupno 5,53 milijardi eura. Od toga je 4,13 milijardi, odnosno 74,7 posto, završilo u preostalih pet bivših socijalističkih republika.
Na vrhu tablice kao poželjna destinacija za investicije hrvatskih kompanija nalazi se Slovenija, gdje su plasirane 1,62 milijarde eura, blizu 30 posto svih ulaganja. Nakon Slovenije dolazi Bosna i Hercegovina, kamo je otišlo 1,26 milijardi eura. Tako je u te dvije zemlje plasirano više od polovice ukupnih hrvatskih stranih ulaganja u posljednja tri desetljeća.
Nakon Slovenije i BiH, na trećem se mjestu nalazi Srbija, u koju je plasirano 850,2 milijuna eura, dok je na četvrtom mjestu Crna Gora, gdje su hrvatske kompanije investirale 275,7 milijuna eura. Sjeverna Makedonija nalazi se na osmom mjestu tablice. Tamo su hrvatski poduzetnici investirali 120 milijuna eura.
Od ostalih destinacija, domaći su poduzetnici više od po sto milijuna eura uložili još u Poljsku, Švicarsku, Austriju i Rusiju.
Situacija među susjedima dosta je drukčija. Prema statistici Hrvatske narodne banke (HNB) od početka devedesetih do kraja prošle godine, za koju su podaci još uvijek preliminarni, iz država bivše Jugoslavije su u Hrvatsku investirane 2,5 milijarde eura.
Od toga najveći dio – dvije milijarde eura – otpada na slovenske investicije, dok su investitori sa sjedištem u Bosni i Hercegovini zaslužni za preostalih pola milijarde. U tablicama HNB-a, koja pojedinačno navodi samo zemlje iz kojih dolazi više od jedan posto investicija za pojedinu godinu, se izdvojena navodi još samo Srbija, odakle je u Hrvatsku kroz godine investirano "simboličnih" 4,8 milijuna eura. To predstavlja ukupno samo 6,4 posto od kompletnog iznosa.
Ukupno su strani ulagači u Hrvatsku kroz tridesetak godina investirali 38,9 milijardi eura. Na vrhu tablice, kao država iz koje je stiglo najviše novca, nalazi se Nizozemska s iznosom od 6,44 milijarde eura.
No statistika središnje banke ne bilježi nužno gdje je i stvarni izvor kapitala, već odakle on stiže u Hrvatsku. Drugim riječima, tvrtka iz Kanade može kroz svoju nizozemsku podružnicu ulagati u Hrvatsku i to bi se bilježilo kao ulaganje iz Nizozemske. Ta je država, inače, i poznata upravo po tome što je brojne svjetske korporacije, zbog povoljnih poreznih uvjeta, koriste kako bi svoje tvrtke registrirale u Europskoj uniji.
Slična priča vrijedi i za Luksemburg, Nizozemske Antile, Cipar, Maltu i još neke države koje se zbog toga nalaze pri vrhu investitora u Hrvatsku, iako je stvarna situacija zasigurno drukčija. Tako se Luksemburg nalazi na trećoj poziciji liste stranih ulagača s 4,29 milijardi eura investiranih u Hrvatsku, a Nizozemski Antili, prije 12 godina raspuštena skupina karipskih otoka zajedničke površine Krka i Cresa, na desetoj su poziciji s ulaganjem od impresivnih 854,7 milijuna eura.
Izuzmu li se takve države, za koje nije lako utvrditi stvarno porijeklo kapitala, najveći ulagač u Hrvatsku u protekla tri desetljeća je Austrija, odakle je stigla 5,1 milijarda eura (13 posto ukupnog iznosa). Nakon nje slijede Njemačka s blizu 4 milijarde, pa Italija s 3,7 milijardi i Mađarska s 2,9 milijardi eura. Slijedi već spomenuta Slovenija, pa Velika Britanija (1,3 milijarde) i Francuska (milijardu eura).
Analitički pogled po djelatnostima otkriva kako je daleko najveći udio ulaganja stigao u financijski sektor. Takve inozemne investicije dosegnule su 9,8 milijardi eura, odnosno predstavljaju četvrtinu svih ulaganja. Vrlo su popularna ulaganja u trgovinu, kako veleprodaju tako i maloprodaju, kamo su inozemni investitori plasirali 5,36 milijardi eura, odnosno 14 posto svih ulaganja.
U vrhu se nalaze još i investicije u poslovanje nekretninama s 2,27 milijardi, telekomunikacije s 1,86, djelatnost smještaja s 1,65 milijardi, prerada nafte s 1,35 i gradnja zgrada s 1,19 milijardi eura investicija.
Kad se na sličan način analiziraju ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo, vrh se tablice mnogo ne razlikuje. Najviše domaćih ulaganja, u vrijednosti 1,97 milijardi eura, odnosno više od trećine ukupne svote, otpada na financijski sektor, a slijedi ga veletrgovina s 1,72 milijarde, što je dodatnih 31 posto od ukupnog iznosa. Više od pola milijarde eura domaće su tvrtke još u inozemstvu plasirale samo u farmaceutiku (837,1 milijun eura) te u proizvodnju prehrambenih proizvoda (688 milijuna eura). Granicu od stotinu milijuna eura domaćih ulaganja u inozemstvu prelaze još samo vodeni prijevoz, proizvodnja nemetalnih proizvoda, djelatnost smještaja i proizvodnja pića.
.webp){kind=icon}
