Izravna strana ulaganja u Hrvatsku lani su pala na 2,7 milijardi eura što je najniži iznos u posljednje tri godine, a ako se isključi 2020. godina kad je pandemija zakočila svjetsko gospodarstvo, onda i u posljednjih pet. Direktne strane investicije u Hrvatsku su i 2022. i 2021. i 2019. godine premašivale vrijednost od tri milijarde eura, dok su lani pale ispod te razine, pokazuju najsvježiji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Najviše ulaganja prošle je godine stiglo iz Austrije odakle su nam stigle investicije vrijedne 671 milijun eura. Austrija je tradicionalno jedan od najvećih ulagača u Hrvatsku i lanjska brojka je na razini investicija koje su ostvarivane i prethodne dvije godine. Nakon nje, po visini investicija u prošloj godini, bila je Njemačka odakle nam je stiglo 542 milijuna eura. Njemačka se, po brojkama koje objavljuje središnja banka, nalazi na trećoj poziciji među državama u posljednja tri desetljeća, a prošlogodišnjih pola milijarde eura predstavlja odličan skok u odnosu na 2022. godinu kad je iz Njemačke investirano manje od dvjesto milijuna.
Najnovije brojke središnje banke ponešto demantiraju bivšeg ministra gospodarstva Davora Filipovića koji je početkom studenog na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji govorio o "rekordnim rezultatima" i o tome kako "Hrvatska postaje sve atraktivnija investicijska destinacija".
Najviše su lani "podbacili" investitori iz Italije i Mađarske. Kao i ostale države s kojima imamo tradicionalno dobre gospodarske odnose i ove se dvije obično nalaze pri samom vrhu među stranim ulagačima u Hrvatsku. U 2022. i 2021. godini iz obje ove države nam je zajednički stizalo pola milijarde eura ili više. Italija se nalazi na petom, a Mađarska na šestom mjestu po iznosu inozemnih investicija u Hrvatsku u posljednja tri desetljeća. No, lani je zajednički iznos direktnih stranih ulaganja iz ove dvije države "jedva" premašio trideset milijuna eura.
Investitori iz susjedne Slovenije lani su u Hrvatsku plasirali 163 milijuna eura, što je nešto niže nego u dvije godine prije toga, ali još uvijek otprilike u skladu s uobičajenim ulaganjima koja stižu s bliskog sjeverozapada. Međugodišnji pad investicija iz Slovenije djelomično se može objasniti ako se primijeti kako su lani pala i strana vlasnička ulaganja u nekretnine.
O padu prometa na tržištu nekretnina priča se već neko vrijeme, kao i o manjem interesu stranaca. Inozemna vlasnička ulaganja u nekretnine lani su iznosila 570 milijuna eura. Godinu prije bila su rekordnih 907 milijuna, a 2021. godine tek nešto niža od 800 milijuna eura.
Među gospodarskim sektorima lani je vodeća po interesu stranih ulagača bila farmaceutika kamo je investirano 503 milijuna eura, a nakon nje su slijedili trgovina s 204 milijuna, te telekomunikacije i informatika, svaki s po 196 milijuna eura.
Kad je u pitanju kretanje kapitala u drugom smjeru, prošla je godina bila iznimno uspješna po hrvatskim investicijama u inozemstvu. Ukupno su domaći poduzetnici investirali 1,26 milijardi eura u druge države što je drugi po redu iznos u povijesti. Uspješnija je jedino bila 2014. godina kad su hrvatske investicije u inozemstvo iznosile 1,62 milijarde eura.
Naša ulaganja u inozemstvo poprilično osciliraju od godine do godine. Dok smo 2021. u druge države uložili 942 milijuna eura, godinu kasnije su hrvatski poduzetnici čak neto dezinvestirali 242 milijuna eura iz stranih država.
Lanjski se skok ističe jer iza njega stoji skok u stranim investicijama u Italiju i to, kako sugerira statistika središnje banke, u sektor farmaceutike. Hrvatski ulagači su prošle godine u Italiju plasirali nešto manje od 620 milijuna eura. To je tek tridesetak milijuna eura manje od iznosa ukupnih hrvatskih ulaganja u Italiju kroz posljednja tri desetljeća.
Italija je time lani daleko odskakala od ostalih investicijskih destinacija. Po stotinjak milijuna eura otišlo je u smjeru Bosne i Hercegovine te Austrije, a u Njemačku je investiran 151 milijun eura.
Brojkama koje objavljuje HNB uvijek treba pridodati i napomenu kako zbog načina na koji se prikupljaju i obrađuju ti podaci krajnje destinacije i izvori novca ne moraju uvijek biti poznati. Zbog toga ponekad u statistici dominiraju države poput Nizozemske, Luksemburga, Švicarske, Maršalovih otoka ili Britanskih djevičanskih otoka. Radi se o lokacijama gdje se često zbog pravnih i poreznih razloga registriraju pravne osobe većih kompanija preko kojih se obavljaju transakcije, a bez dubljeg ulaska u porijeklo kapitala pravi vlasnici ili korisnici mogu ostati nepoznati.
Sveukupno smo od 1993. do kraja prošle godine primili 45,2 milijarde eura stranih investicija, dok smo mi u inozemstvu uložili 6,5 milijardi. Daleko najviše novca, preko deset milijardi eura, otišlo je u naš financijski sektor, a nakon njega s 6,2 milijardi slijede trgovina, te vlasnička ulaganja u hrvatske nekretnine kamo su stranci investirali 4,7 milijardi eura.
Hrvatskim poduzetnicima su u inozemstvu bili najzanimljiviji veletrgovina kamo su investirali 1,9 milijardi eura, nakon toga je bio financijski sektor s 1,8 milijardi eura, te farmaceutika s 1,6 milijardi, od čega samo lani gotovo 800 milijuna.
Iza lanjskog pada stranih investicija u Hrvatsku mogu ležati razni razlozi, no ove preliminarne brojke idu ponešto ukoštac s očekivanim efetkima ulaska u eurozonu i Schengen, kao i često isticanim rastom investicijskog rejtinga. S druge strane, rast hrvatskih investicija u inozemstvu bi na prvu trebao radovati jer bi signalizirao kako domaći poduzetnici postaju dovoljno jaki kako bi oni preuzimali druge kompanije, no ne pokaže li se da je on začetak nešto duljeg trenda, on i dalje ostaje samo još jedna anomalija domaće ekonomije.
--- Ažurirano podacima o hrvatskim ulaganjima u inozemstvu nakon sedmog odlomka.
.webp){kind=icon}
