Cijene stanova lani rasle po dvoznamenkastoj stopi treću godinu za redom

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj prošle su godine porasle po dvoznamenkastoj stopi i treću godinu za redom. Prema najsvježijim podacima, nakon što su cijene stanova u 2022. godini porasle 14,8 posto, u 2023. godini za dodatnih 11,9, one su lani skočile za još 10,4 posto.

Stanovi neprestano poskupljuju još od 2016. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), a u devet godina cijene su porasle čak 99 posto. Stan koji je 2015. godine prodavan za 100 tisuća eura, danas se prodaje za dvostruko više.

Pri tome su, kao što je poznato, cijene prema gore vukli stanovi u Zagrebu i uz obalu. U Gradu Zagrebu su stanovi lani bili oko 120 posto skuplji nego 2015. godine, a na Jadranu 90 posto. U ostatku Hrvatske porast je bio tek nešto sporiji uz skok od 83 posto.

Najnoviji podaci DZS-a, objavljeni u petak, pokazuju kako je u posljednjem lanjskom kvartalu došlo do svojevrsnog usporavanja rasta: cijene su bile u prosjeku 1,4 posto više nego u trećem kvartalu. Iako se radi o trećem uzastopnom kvartalu u kojem je stopa porasta smanjena, to ne mora nužno značiti da je dosegnut ikakav strop kad su u pitanju cijene stambenih nekretnina.

Do sličnih usporavanja dolazilo je i ranijih godina da bi u idućim kvartalima rast cijena ponovo ubrzao. Još od drugog tromjesečja 2018. godine samo je u jednom kvartalu – trećem tromjesečju pandemijske 2020. godine – došlo do kvartalnog pada prosječnih cijena stanova.

Na godišnjoj razini cijene stanova su u Hrvatskoj u prosjeku u četvrtom tromjesečju bile 10,1 posto više nego u istom kvartalu godinu prije, tek nešto manje od 12,3-postotnog porasta u trećem tromjesečju.

Najnovije brojke državnih statističara ne ulijevaju nadu da bi nekretnine mogle uskoro postati pristupačnije. Najavljeno postroživanje uvjeta za dobivanje kredita koje je središnja banka objavila krajem siječnja i koje je inicijalno na snagu trebalo stupiti početkom travnja potaknulo je potražnju za stambenim kreditima, ali i borbu nižim kamatnim stopama među domaćim bankama.

Nije vjerojatno da je takav skok potražnje rezultirao u nižim cijenama stanova u prvom tromjesečju ove godine. Središnja banka je u međuvremenu odgodila primjenu strožih mjera do 1. srpnja, tako da će navala na stambene kredite vjerojatno ponešto oslabiti, no tek će naknadne objave brojki pokazati kakvi su bili konačni efekti.