Apsurd na domaćem tržištu nekretnina – Prodaja pada, cijene rastu

Hrvatsko tržište nekretnina odavno ne mari za osnovne ekonomske zakone, pa cijene kuća i stanova konstantno rastu, bez obzira na to što prodaja pada. Tako je lani zabilježen pad prodaje od gotovo tri posto, dok su cijene rasle dvoznamenkasto.

Podaci Porezne uprave pokazuju da je lani prodano oko četiri tisuće nekretnina manje nego 2023. godine, s tim da je najveći pad zabilježen u Istarskoj i Zadarskoj županiji.

Preciznije, na razini cijele zemlje je u 2024. prodano 133.495 nekretnina, dok je ta brojka u 2023. godini, iznosila 137.456. Prosječan pad prodaje od 2,9 posto najviše je potaknula Istarska županija u kojoj je prodano 3302 nekretnine manje nego u 2023. (pad od 22 posto), dok je u Zadarskoj županiji postotni pad bio nešto manji i iznosio 20 posto (s 9645 na 7687 nekretnina).

S druge strane, prodaja je procvjetala u Primorskoj-goranskoj županiji. Tamo je lani prodano 14.498 nekretnina u usporedbi s 11.773 u 2023. godini, odnosno 23 posto više.

Najveće nekretninsko tržište u zemlji Grad Zagreb također je zabilježilo blagi negativan trend u prošloj godini. Konkretno, broj prodanih stanova i kuća pao je s 18.569 na 18.277 komada, što je minus od 1,6 posto.

Manji interes stranaca

I potražnja stranih građana kopni, pokazuju podaci Porezne. Lani su u Hrvatskoj kupili oko 11,5 tisuća nekretnina, što je oko 750 manje nego godinu dana ranije i čini 8,6 posto ukupnog tržišta.

Najviše su pazarili Slovenci koji su uzeli oko 3,5 tisuća nekretnina, dok su ih Nijemci kupili nešto više od 2,6 tisuća. Oni zajedno drže više od 50 posto udjela u kupovini stranaca, a dvoznamenkasti su još samo Austrijanci s oko 1,2 tisuće kupljenih nekretnina (11 posto udjela).

Cijene rastu dvoznamenkasto

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da cijene nastavljaju rasti, iako prodaja pada.

Tako su u trećem kvartalu 2024. skočile za 2,4 posto u usporedbi s drugim lanjskim tromjesečjem, dok su gledano na godišnjoj razini (u odnosu na treći kvartal 2023.) bile za čak 12,3 posto više.

Najveći ja rast zabilježen na Jadranu i iznosio je gotovo 16 posto, dok su Gradu Zagrebu cijene porasle za 7,7 posto.

Pad se ne nazire

Trenutno je u zemlji jagma za stambenim kreditima jer banke nude dosta povoljne kamate nastojeći privući što više klijenata prije postroženja pravila koje od 1. travnja nameće Hrvatska narodna banka.

Država pak kroz Nacionalni plan stambene politike mijenja model poticaja mladima, pa se tako umjesto APN-a nudi povrat poreza na prvu nekretninu i 50 posto plaćenog PDV-a za novogradnju.

Sve to potaknut će aktivnost na tržištu, pa će svi koji se nadaju padu cijena potaknutom manjom potražnjom ostati kratkih rukava. Kao što smo već napomenuli, domaće tržište nekretnina očito se ne vodi zakonima ponude i potražnje. Zato će oni koji čekaju pucanje balona vjerojatno umrijeti u skupom podstanarstvu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar