Hrvatski mirovinci s većim prinosima od američkih, švicarskih i nizozemskih

Hrvatski mirovinski sustav prošao je kroz brojne reforme, od kojih su najznačajnije bile uvođenje drugog mirovinskog stupa 2002. i uvođenje triju kategorija mirovinskih fondova (A, B i C) drugog stupa.

Još 1990-ih je primijećeno da zbog starenja stanovništva i pogoršavanja omjera uplatitelja (zaposlenih) i korisnika (umirovljenika) mirovinski sustav utemeljen na isključivo modelu međugeneracijske solidarnosti ne može funkcionirati.

Računica je jednostavna. Unatoč sve većem izdvajanju iz plaća (doprinosa), tj. rastu postotka bruto plaće koju radnici uplaćuju u mirovinski sustav, broj umirovljenika raste, a broj radnika stagnira ili pada. Zbog toga se pojavila rupa u mirovinskom sustavu, koja se mora financirati iz državnog proračuna.

Drugi mirovinski stup temelji se na individualiziranoj kapitaliziranoj štednji, tj. mirovinski fondovi ulažu sredstva koja iz plaća izdvajaju radnici s ciljem ostvarivanja što većih dugoročnih prinosa, a iz čega će se u budućnosti tim istim radnicima isplaćivati dio mirovine.

Za razliku od prvog stupa, u kojem trenutačni radnici izdvajaju iz plaće za mirovine trenutačnih umirovljenika, sredstva u drugom stupu su privatna imovina samih radnika. Postoje određena ograničenja i članstvo je obvezno za svakog zaposlenog u Hrvatskoj, ali u suštini fondovi ulažu sredstva s ciljem ostvarivanja što većih prinosa za svoje članove, tj. sve zaposlene u Hrvatskoj.

Depositphotos

Jako je važno koliki su prinosi obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj jer će o tome ovisiti visina mirovina u budućnosti. Tijekom vremena su zakonska ograničenja na investiranje olabavljena, u smislu da je postotak imovine koju OMF moraju imati u državnom obveznicima smanjen, a postotak koji smiju imati u dionicama povećan.

To ih je oslobodilo da investiraju u dionice umjesto da budu dominantno serviseri zaduživanja država, tj. de facto samo alat neposrednog prebacivanja doprinosa zaposlenih na državu putem obveznica, što je zapravo slično kao prvi stup samo s dodatnim koracima.

O čemu ovisi prinos?

Drugi mirovinski stup, u koji radnici moraju izdvajati 5 posto bruto plaće svakog mjeseca, se sastoji od tri kategorije fondova. Prva je A kategorija, ona je najrizičnija i najviše ulaže u dionice. Konkretno, zakonski je ograničeno da do 65 posto imovine može biti u dionicama, minimalno 30 posto imovine mora biti u obveznicama Hrvatske, članice EU-a ili članice OECD-a i 40 posto imovine mora biti u domaćoj valuti.

Baldo Marunčič/Hina

A kategorija je najpovoljnija za mlade radnike jer unatoč fluktuacijama cijene dionica dugoročno ostvaruju rast, pa je višegodišnji prinos fondova A kategorije najveći. Prosječni ukupni prinos fondova A kategorije od trenutačna osnivanja u kolovozu 2015. je 118 posto, kategorije B 66,25 posto, a C 40,78 posto.

Razlog toliko drastičnih razlika u prinosima je u tome što fondovi A kategorije najviše ulažu (i zakonski smiju ulagati) u dionice, a fondovi C kategorije uopće ne smiju ulagati u dionice nego isključivo obveznice.

Fondovi B kategorije su manje rizični od A kategorije, jer zakonski mogu maksimalno 40 posto imovine imati u dionicama, minimalno 40 posto moraju imati u obveznicama Hrvatske, članice EU i članica OECD-a, i minimalno 60 posto imovine moraju imati u domaćoj valuti.

Oni koji su tek počeli raditi su sve do 2019. automatski stavljani u B kategoriju, iako još od 2014. postoji A kategorija koja je za mlade članove daleko isplativija zbog toga što dugoročno ima bolje prinose, s obzirom na to da joj je dopušteno više ulagati u dionice.

Depositphotos

Pogreška je ispravljena tek zakonskim izmjenama koje su na snagu stupile 1. siječnja 2019., ali su mladi zaposleni koji su umjesto u A kategoriji bili u B od 2014. do kraja 2018. već izgubili, jer je u tom razdoblju prosječni prinos A fondova iznosio 34,54 posto a B fondova 21,98 posto. Oni koji su automatski svrstani u kategoriju B a još se nisu prebacili u kategoriju A nastavljaju gubiti moguće prinose na novac koji moraju uplaćivati doprinosom iz plaće.

Fondovi C kategorije su najmanje rizični jer moraju ulagati minimalno 70 posto u obveznice Hrvatske, članice EU ili članice OECD-a. Ulaganje u dionice uopće nije dozvoljeno. Zbog navedenoga su i prinosi najmanji, pa se ne preporučuju nikome osim onima koji za koju godinu odlaze u mirovinu.

Gdje su hrvatski mirovinci?

2024. su najveći prinos ostvarili fondovi A kategorije (MIREX A), prosječno 13,27 posto. Najveći prinos je ostvario obvezni mirovinski fond PBZ CO – A, čak 16,50 posto.

Prosječni prinos fondova B kategorije (MIREX B) je 2024. iznosio 9,68 posto, a fondova C kategorije (MIREX C) 3,55 posto.

Da bi saznali jesu li mirovinski fondovi dobro ulagali novce svojih članova njihove prinose treba usporediti s drugim fondovima. Ali nije pošteno uspoređivati ih s investicijskim fondovima, jer oni uglavnom ulažu u dionice i nemaju zakonska ograničenja kao obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj.

Najbolja usporedba je s ostalim mirovinskim fondovima u svijetu, iako nije savršena zbog zakonskih ograničenja koja imaju mirovinski fondovi u Hrvatskoj na to gdje i koliko mogu ulagati.

Može se zaključiti da su mirovinski fondovi A u Hrvatskoj 2024. bili jako uspješni, posebno PBZ CO – A i ERSTE PLAVI – A. Oni su u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2024. ostvarili veći prinos od prosječnog prinosa saveznih i lokalnih mirovinskih fondova u SAD-u.

Depositphotos

Keva, najveći mirovinski fond Finskoj, je u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna prošle godine ostvario prinos od 7,20 posto, manje od svih hrvatskih fondova A kategorije i manje od dva hrvatska mirovinska fonda u B kategoriji.

BVK, najveći mirovinski fond u Švicarskoj, je na svojim stranicama objavio da je u istom razdoblju ostvario prinos od 6,6 posto. ABP, najveći mirovinski fond u Nizozemskoj, je u izvješću za treći kvartal 2024. objavio da mu je od početka godine do kraja trećeg kvartala prinos iznosio 6,5 posto. Oba fonda imaju manji prinos od svih fondova A i B kategorije u Hrvatskoj.

Zaključno, obvezni mirovinski fondovi A kategorije su ostvarili odlične prinose, a B kategorije solidne. Rekorder je PBZ CO - A, s prinosom od 16,5 posto kroz cijelu 2024.

U što ulažu najuspješniji?

Većina imovine tog fonda je u obveznicama (42,74 posto). To se vidi i po najvećim pozicijama fonda, u kojima dominiraju državne obveznice Hrvatske. Dionice čine 28,1 posto imovine, a najveće pozicije tog tipa imovine se odnose na dionice Nove Ljubljanske banke, Končara i Hrvatske poštanske banke.

U investicijskim fondovima je 18,54 posto imovine, od čega najviše u ETF-u J.P.Morgan koji ulaže u dionice kompanija u Europi. Između ostalog taj fond ima dionice kompanija ASML Holding, Novo Nordisk, AstraZeneca, SAP, Schneider Electric itd.

Većina ulaganja PBZ CO – A OMF-a je u Europi (82,27 posto), ali je značajan dio i u SAD-u (15,98 posto).