Udio državnog duga u BDP-u pao na 64,4 posto

Udio konsolidiranog duga opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem rujna iznosio je 64,4 posto, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB). Nova brojka pokazuje nastavak trenda smanjenja udjela državnog duga u BDP-u jer je u odnosu na lanjski rujan taj udio smanjen za 5,4 postotka, a u odnosu na ovogodišnji lipanj za 2,1 postotni bod.

Pad tog udjela ipak nije bio posljedica smanjenog zaduženja već rasta BDP-a. Krajem rujna konsolidirani dug opće države je iznosio 47,9 milijardi eura i bio je tek 0,8 milijuna eura niži nego tri mjeseca ranije, navodi se u objavi središnje banke. U odnosu na lanjski rujan dug je čak i povećan za 2,1 milijardu eura. U HNB-u navode da je rast duga na godišnjoj razini rezultat povećanja unutarnjeg duga države i to za 2,2 milijarde eura u posljednjih godinu dana.

Smanjenje udjela duga u BDP-u dobra je vijest posebno nakon što je njegov udio tijekom pandemijske krize skočio i iznad 80 posto. Razina od 60 posto obično se smtra prihvatljivom za razvijene države i razinom uz koju se dug može otplaćivati bez straha od mogućih problema, mada postoje i države koje već desetljećima održavaju i puno viši udio duga. Po tome su najpoznatiji Italija i Japan. Udio talijanskog duga u BDP-u prelazi 120 posto, a japanskog čak i 200 posto.

U strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, navode u središnjoj banci. Krajem rujna najveći udio duga, gotovo 67 posto, činile su obveznice, dok je nešto više od 30 posto otpadalo na dugoročne kredite. Preostalih tri posto činili su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, objašnjavaju u HNB-u. Tamo dodaju i da se u odnosu na rujan 2022. godine dugoročni dug povećao za 2,9 milijardi eura, a kratkoročni smanjio za 0,9 milijardi.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar