Povrat poreza za mlade osobe osmišljen je na državnoj razini kao demografska mjera, ali kako to obično biva kod nas, u praksi se pokazuje kao dvosjekli mač.
Problem je u tome što novac za povrat poreza mora osigurati lokalna samouprava čiji budžeti zbog toga poprilično stradavaju pa dolaze u pitanje planirani razvojni projekti, a paradoksalno je da je najveći udar trpe gradovi i općine koji imaju najviše mladih.
Drugim riječima, država svojim "nagrađivanjem" zapravo najteže kažnjava lokalne jedinice s najboljom demografskom slikom, čime indirektno narušava kvalitetu života u njima.
Čitaj više
Mladi u Hrvatskoj imaju veću plaću no što misle. Kako?
Ponekad zaboravimo da mladi u Hrvatskoj zapravo zarađuju više od onog što im stoji u samim ugovorima potpisanim s poslodavcima.
05.08.2025
Strane ulagače manje zanima Hrvatska - stručnjaci podijeljeni oko razloga
Je li riječ o prolaznoj turbulenciji ili signalu da Hrvatska gubi korak s konkurencijom?
23.04.2026
Ljuti gulaš iz Budimpešte: Želi li Plenković u OECD, mora ponizno pojesti sve što mu Mađarska servira
Sporna pitanja i nesuglasice unutar hrvatsko-mađarskih odnosa vezana uz Inu i naftu uvijek dobijaju rješenja u mađarsku korist.
29.03.2026
Hrvatska plaća premiju građanima, a propušta jeftinije zaduživanje
Država se zadužuje uz kamatu ispod dva posto, a građanima nudi 2,6 posto na trezorske zapise.
23.03.2026
Samo da podsjetimo, prema Pravilniku o porezu na dohodak mlade osobe do 25 godina imaju pravo na 100 posto povrata uplaćenog poreza na dohodak, a oni do 30 godina na 50 posto povrata.
Podaci Porezne uprave kažu da će ove godine preko 230 tisuća mladih dobiti potpuni ili djelomični povrat poreza pa ispada da će prosječni povrat iznositi nešto preko 1300 eura. U praksi će to varirati ovisno o visini plaće i stope poreza na dohodak, kao i dobi mlade osobe.
Što to znači za proračune lokalne samouprave? Kratak pogled na brojke otkriva da na državnoj razini oko 10 posto ukupno prikupljenih prihoda lokalnih samouprava od poreza na dohodak ide u povrat mladima, a u nekim gradovima i općinama taj postotak se penje i preko 20 posto.
Ako gledamo iznose isplata u posljednjih par godina, jasno se vidi snažan trend rasta. Konkretno, za 2022. je isplaćeno 172,5 milijuna eura, za 2023. se iznos popeo na 201 milijuna, a za 2024. na 245 milijuna eura.
Iz ovih podataka možemo projicirati da će zbog rasta plaća ove godine mladima na račune sveukupno biti isplaćeno oko 300 milijuna eura iz budžeta gradova i općina.
Kako nam demografski graf odavno ne nalikuje na bor, već na obrnuti stožac, možemo pretpostaviti kako veliki skok broja mladih nije uzrok rasta iznosa isplata, veće je to rast plaća.
Gruba računica pokazuje da će mladi Zagrepčani s neto plaćom od oko 1500 eura dobiti preko 3200 eura povrata poreza ako imaju manje od 25 godina, odnosno nešto više od 1600 ako su mlađi od 30.
No, tu "subvenciju" će im isplatiti Grad Zagreb, a ne država ili Ministarstvo demografije koje se s tim potezom hvale. Mecene iz Vlade, dakle, naklonost mladih kupuju zavlačeći prste u novčanike lokalne samouprave.
Iako će u zagrebačkom budžetu ta stavka igrati minornu ulogu, u proračunima manjih općina ona može ozbiljno nagristi investicijski potencijal, a ako nema ulaganja u razvoj, s vremenom će se izgubiti privlačnost takvih zajednica za život i osnivanje obitelji.
Možemo zaključiti da mjera koju je državni vrh donio za jačanje demografije na duže staze može rezultirati upravo suprotnim efektom. Štoviše, najteže pogađa gradove i općine koji imaju najviše mladih pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li se to dugoročno odraziti na promjenu demografskih trendova, ali nagore.