Strane ulagače manje zanima Hrvatska - stručnjaci podijeljeni oko razloga

Rast kreditnog rejtinga i ulazak u eurozonu i Schengen trebali su biti snažan vjetar u leđa privlačenju stranog kapitala. Ipak, preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za 2025. godinu pokazuju suprotan trend. S uloženih 2,63 milijarde eura, izravna strana ulaganja (FDI) pala su za čak 37 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši najnižu razinu u posljednjih pet godina.

Je li riječ o prolaznoj turbulenciji ili signalu da Hrvatska gubi korak s konkurencijom? O uzrocima pada i budućim perspektivama za Bloomberg Adria TV raspravljali su Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK), i Zoran Aralica, predstojnik Odjela za inovacije s Ekonomskog instituta Zagreb, čiji se stavovi o uzrocima pada FDI-eva značajno razlikuju.

Pad od 37 posto: Jednokratni pad ili početak negativnog trenda?

Na prvu loptu, statistika djeluje zabrinjavajuće. No Goran Šaravanja iz HGK poziva na oprez i širu sliku. Prema njegovom mišljenju, zaključke ne treba donositi na temelju jedne godine.

"To je preliminarni podatak za 2025. i ništa nužno ne mora značiti u smislu da je to nagovještaj nekakvog trajnog pada. To je možda jedna godina gdje je jedno ili dva ulaganja knjiženo u 2024. pa sada vidimo pad zbog visoke baze. Kad gledamo općenito, vidimo da su ulaganja stranaca konstantna, a od pandemije naovamo i raznovrsnija", smatra Šaravanja.

S druge strane, Zoran Aralica s Ekonomskog instituta upozorava na dublje i problematičnije aspekte. On ističe kako su strana ulaganja u Hrvatsku iznimno volatilna još od globalne financijske krize 2008. godine, često ovisna o tek nekoliko velikih transakcija. Posebno zabrinjavajućim smatra podatak koji se, prema analizama HNB-a, pojavljuje prvi put.

"Ono što je problematično jest da su izravna ulaganja u poduzeća ove godine negativna i iznose oko -703 milijuna eura. To se prvi put pojavljuje. Ova brojka od 2,6 milijardi eura nije nastala zato što je netko ulagao, nego zato što je netko dezinvestirao, odnosno vraćao novac u svoju matičnu zemlju", naglašava Aralica, sugerirajući da je problem strukturne prirode.

Hrvatski aduti i europske slabosti

Na pitanje što investitori danas prepoznaju kao prednost Hrvatske, Aralica navodi povoljan omjer produktivnosti i troška rada, rast zaposlenosti te postojanje stabilnih i produktivnih sektora poput servisnih usluga i drvne industrije. Ipak, upozorava na šire, negativne trendove na koje Hrvatska ne može utjecati.

"Europa gubi investicije, kapital odlazi prema SAD-u i Kini. To je permanentni trend od financijske krize 2008. godine", kaže Aralica. On izdvaja i jedan manje očit, ali ključan problem: "Broj ukupnih patenata europskih aplikanata u padu je zadnje dvije do tri godine, dok broj kineskih aplikacija raste. To znači da nam se smanjuje baza koja stvara tehnologije i buduće investicijske projekte".

Kvaliteta ulaganja: Gdje novac doista odlazi?

U javnosti često vlada percepcija da se većina stranog kapitala ulaže u nekretnine uz obalu. Goran Šaravanja tvrdi da su brojke znatno drugačije i da je struktura ulaganja kvalitetnija no što se misli.

"Ulaganja u nekretnine od 1993. naovamo iznose samo 350 milijuna eura od ukupno preko tri milijarde. To je daleko od dominantnog", pojašnjava Šaravanja. Pravi predvodnici su, prema podacima, financijski sektor, trgovina na veliko i malo, što je usko vezano uz turizam, te dva sektora koja su doživjela procvat u posljednjih pet godina.

"U farmaceutskoj industriji su se dvije trećine ukupnih ulaganja odvile u zadnjih pet godina, gotovo dvije milijarde eura. Slično je i u logistici, gdje je više od polovice ulaganja došlo u istom razdoblju, što povezujem s ulaskom u Schengen i eurozonu", ističe Šaravanja.

Sektori budućnosti: Od ICT-ja i Rimca do "skrivenih aduta"

Oba sugovornika slažu se da će sektori poput logistike, prehrambene industrije i turizma i dalje privlačiti kapital. Šaravanja dodaje i ICT sektor kao logičan izbor s obzirom na snažnu obrazovnu bazu u tehničkim znanostima.

Aralica, pak, ukazuje na nove, pa i neočekivane pomake. "Pojavila se industrija koju smo vječno zazivali, a to je proizvodnja motornih vozila, pretpostavljam radi investicija u Rimac Automobile. To je strukturni pomak", kaže on. Dodaje kako hrvatski ICT sektor po izvozu već prestiže slovenski te da se pojavljuje i venture kapital u privatnom zdravstvu. Kao "skrivene adute" vidi regulirane sektore poput energetike i financija, gdje regulatorne agencije imaju ključnu ulogu u otvaranju vrata novim igračima.

 

Globalno preslagivanje i jedna ključna reforma

U kontekstu globalne nestabilnosti i mogućeg prelijevanja kapitala s Bliskog istoka, Šaravanja smatra da je prerano za zaključke, ali vidi priliku za Hrvatsku u regionalnom povezivanju. "Možemo li sa Slovenijom i sjevernom Italijom učiniti Hrvatsku vidljivijom? Kao zajednički prostor unutar Schengena, nudimo komplementarnost industrijskih baza i prilike za ulaganja, pogotovo uz infrastrukturne projekte poput nizinske pruge Rijeka-Budimpešta", predlaže.

Na kraju, na pitanje o jednoj ključnoj reformi koja bi potaknula investicije, sugovornici su ponudili dva različita, ali komplementarna rješenja.

"Ja se uvijek zalažem za organiziranje efikasne agencije za promicanje investicija. Iako ih je dosad bilo nekoliko neuspješnih, to je konkretna mjera", rekao je Aralica.

Šaravanja je fokus stavio na infrastrukturu. "Volio bih vidjeti jačanje elektroenergetske mreže. To otvara prostor za obnovljive izvore energije, ali je i preduvjet ako želite privući ozbiljniju finalnu proizvodnju u prerađivačkoj industriji", zaključio je.

Iako je pad ulaganja u 2025. godini nedvojbeno poziv na buđenje, Hrvatska i dalje posjeduje snažne adute. Od stabilnih sektora poput turizma i prehrambene industrije do brzorastućih tehnoloških niša i strateškog logističkog položaja. Međutim, da bi se iskoristio puni potencijal, bit će potrebne ciljane reforme, jačanje ključne infrastrukture i hrabriji, možda i regionalni, pristup privlačenju kapitala u sve neizvjesnijem globalnom okruženju.

 

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.