S najvećim poreznim opterećenjem u Europi, trećim najvećim javnim dugom i ograničenim manevarskim prostorom, francuski premijer François Bayrou hoda po tankom ledu uoči glasovanja o nepovjerenju 8. rujna, pokušavajući pronaći ravnotežu između fiskalne discipline i političkog opstanka.
S jedne strane, ministar financija Eric Lombard mirno uvjerava investitore da Francuska neće odustati od svoje strategije smanjenja javnog duga, za koji se očekuje da će do 2025. dosegnuti 3,345 milijardi eura. On stalno raste posljednja dva desetljeća, a krajem 2024. dosegao je rekordnih 113,9 posto BDP-a, što Francusku čini zemljom s trećim najvećim javnim dugom u Europi, nakon Grčke i Italije. S druge strane, premijer Bayrou riskira raspad svoje vlade zbog neuspjeha parlamenta da usvoji fiskalne reforme.
Politički sukob kulminira 8. rujna, kada se Bayrou suoči s glasovanjem o nepovjerenju koje bi moglo okončati njegov premijerski mandat. Zasad, dvojica političara šalju različite poruke: Lombard govori o kontinuitetu, stabilnosti i umirivanju tržišta, dok Bayrou tvrdi da je opstanak francuskog gospodarstva ugrožen.
Čitaj više
Kako je mem 'Nicolas plaća' postao noćna mora za političare
Populizam “bijelih ovratnika”, koji čine petinu zaposlenih u Francuskoj, predstavlja najnoviji test za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
17.08.2025
Francuzi pozivaju na dizanje carina Kini, tvrde da ubijaju europsku industriju
Francuski ministar financija Eric Lombard poručuje da Europa mora ojačati carinske barijere.
06.07.2025
Francuska zabranjuje reklame za Shein i Temu, uvodi porez i sankcije za influencere
Francuska cilja platforme koje preplavljuju tržište jeftinom odjećom s visokim ekološkim troškom.
11.06.2025
Francuska inflacija u slobodnom padu
Najviše su porasle cijene duhana, najviše je pojeftinila energija.
27.05.2025
Francuska je u financijskoj krizi jer javna uprava, lokalne vlasti i sustav socijalnog osiguranja zarađuju manje nego što troše. Prema Bloombergu, Francuzi nisu imali proračunski suficit više od pola stoljeća - posljednji put prije naftne krize 1973. godine.
"Tijekom proteklih desetljeća Francuska nije učinila ništa kako bi stabilizirala svoj fiskalni deficit i omjer duga i BDP-a", kaže Matej Vujanić, analitičar u Bloomberg Adriji. "Francuska već ima najveće porezno opterećenje u Europi, a uvođenje dodatnih nameta ograničilo bi gospodarski rast", ističe.
Premijer Francuske Francois Bayrou | Bloomberg
Što želi francuski premijer, a što oporba?
Francuski premijer predložio je plan reformi kojim bi se smanjenjem potrošnje i povećanjem poreza prikupilo 44 milijarde eura. Mjere uključuju prijedloge za smanjenje broja državnih praznika i udvostručavanje godišnjeg ograničenja doplata za zdravstvenu skrb. Njegov prijedlog naišao je na žestok otpor u parlamentu. "Francuski narod mora shvatiti ozbiljnost naše situacije, zbog čega sam stavio budućnost vlade na stol", rekao je Bayrou u udarnom terminu televizije France 2 prošli tjedan, kako izvještava Bloomberg.
Opozicijske stranke, koje imaju većinu u francuskom parlamentu, već su dale do znanja da će izglasati nepovjerenje premijeru. Kako bi ostao na vlasti, Bayrou je ovog tjedna održao niz konzultacija sa strankama u parlamentu, pokušavajući ublažiti njihov stav – koliko je u tome bio uspješan postat će jasno nakon glasovanja, koje je zakazano za ponedjeljak, 8. rujna.
Nervoza na tržištima
Ulagači nervozno iščekuju glasovanje početkom sljedećeg tjedna. Razlika u prinosu između francuskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica, mjera investicijskog rizika, širi se uoči glasovanja o nepovjerenju, izvještava Bloomberg.
"Dioničko tržište od početka godine bilježi znatno lošije rezultate od europskog indeksa – prepolovila se od sredine kolovoza", rekao je Vujanić. U kolovozu je politička neizvjesnost dovela do pada indeksa CAC 40 za oko 0,9 posto, prema analizi JP Morgana.
Tržište bilježi nagli skok prinosa na dugom kraju krivulje, ističe Vujanović ."Ovo ukazuje na zabrinutost investitora u pogledu dugoročne održivosti francuskog javnog duga", ističe. Kako dodaje, to se posebno vidi kod prinosa na tridedesetogodišnje obveznice, koji iznose oko 4,5 posto. "Ovako niska razina nije viđena još od 2011. godine, kada je eurozona prolazila kroz dužničku krizu", ističe Vujanić.
No francuski ministar financija ostaje miran. Govoreći na godišnjoj konferenciji poslovnog udruženja Medef prošli tjedan, rekao je da je Francuska na putu da ostvari ovogodišnji cilj proračunskog deficita od 5,4 posto BDP-a. Dodao je da bi sljedeće godine omjer deficita i BDP-a mogao biti još niži, na oko 4,6 posto, izvijestio je Bloomberg. "Uvjeren sam da će troškovi zaduživanja pasti kako se neizvjesnost bude smanjivala", dodao je.
Administracija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona suočava se s dvostrukim izazovom. Na vanjskopolitičkom planu pokušava se prikazati kao fiskalno odgovorna prema međunarodnim investitorima, a istovremeno traži konsenzus na domaćem planu kako bi se spriječilo produbljivanje političke krize. Sam Macron zauzeo je pomirljiv ton na konferenciji za novinare u četvrtak, pozivajući na "ambiciju, odgovornost i stabilnost" u nadolazećim raspravama, izvijestio je Bloomberg.
Za premijera Bayroua, glasovanje o povjerenju nije samo političko, već i osobno. Ako ne uspije okupiti dovoljno pristaša, vjerojatno će biti prisiljen dati ostavku. Ako preživi, dobit će politički predah – ali po cijenu otkrivanja krhkosti Macronove vladajuće koalicije.
Dok investitori s nestrpljenjem iščekuju rezultate glasovanja o nepovjerenju, ponedjeljak bi mogao biti ključan za karijeru premijera Bayroua, ali i za Francusku, koja bi mogla ući u novu fazu političke nestabilnosti.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...