text size
S najvećim poreznim opterećenjem u Europi, trećim najvećim javnim dugom i ograničenim manevarskim prostorom, francuski premijer François Bayrou hoda po tankom ledu uoči glasovanja o nepovjerenju 8. rujna, pokušavajući pronaći ravnotežu između fiskalne discipline i političkog opstanka.
S jedne strane, ministar financija Eric Lombard mirno uvjerava investitore da Francuska neće odustati od svoje strategije smanjenja javnog duga, za koji se očekuje da će do 2025. dosegnuti 3,345 milijardi eura. On stalno raste posljednja dva desetljeća, a krajem 2024. dosegao je rekordnih 113,9 posto BDP-a, što Francusku čini zemljom s trećim najvećim javnim dugom u Europi, nakon Grčke i Italije. S druge strane, premijer Bayrou riskira raspad svoje vlade zbog neuspjeha parlamenta da usvoji fiskalne reforme.
Politički sukob kulminira 8. rujna, kada se Bayrou suoči s glasovanjem o nepovjerenju koje bi moglo okončati njegov premijerski mandat. Zasad, dvojica političara šalju različite poruke: Lombard govori o kontinuitetu, stabilnosti i umirivanju tržišta, dok Bayrou tvrdi da je opstanak francuskog gospodarstva ugrožen.
Čitaj više
Kako je mem 'Nicolas plaća' postao noćna mora za političare
Populizam “bijelih ovratnika”, koji čine petinu zaposlenih u Francuskoj, predstavlja najnoviji test za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
17.08.2025
Francuzi pozivaju na dizanje carina Kini, tvrde da ubijaju europsku industriju
Francuski ministar financija Eric Lombard poručuje da Europa mora ojačati carinske barijere.
06.07.2025
Francuska zabranjuje reklame za Shein i Temu, uvodi porez i sankcije za influencere
Francuska cilja platforme koje preplavljuju tržište jeftinom odjećom s visokim ekološkim troškom.
11.06.2025
Francuska inflacija u slobodnom padu
Najviše su porasle cijene duhana, najviše je pojeftinila energija.
27.05.2025
Francuska je u financijskoj krizi jer javna uprava, lokalne vlasti i sustav socijalnog osiguranja zarađuju manje nego što troše. Prema Bloombergu, Francuzi nisu imali proračunski suficit više od pola stoljeća - posljednji put prije naftne krize 1973. godine.
"Tijekom proteklih desetljeća Francuska nije učinila ništa kako bi stabilizirala svoj fiskalni deficit i omjer duga i BDP-a", kaže Matej Vujanić, analitičar u Bloomberg Adriji. "Francuska već ima najveće porezno opterećenje u Europi, a uvođenje dodatnih nameta ograničilo bi gospodarski rast", ističe.