Istječe vrijeme za nova fiskalna pravila EU-a, što je u igri?

Fiskalna pravila koja povezuju raznovrsna gospodarstva Europske unije (EU) i eurozone trebaju preustroj nakon što je javni dug tijekom pandemije narastao. No trenutačno se vlade bore i natječu oko toga u čemu se mogu usuglasiti. Dok se neke mrgode oko davanja zelenog svjetla za veću potrošnju, druge smatraju da bi fiskalno stezanje moglo sputati europski investicijski kapacitet u utrci s Kinom i SAD-om. Ako ne bude dogovora do kraja godine, vrijedit će stara pravila od prije pandemije, a ona bi natjerala vlade na snažnu fiskalnu konsolidaciju upravo kad gospodarstva usporavaju.

1. Što su europska fiskalna pravila?

Europska fiskalna pravila nastala su Ugovorom iz Maastrichta koji je otvorio put za euro kao valutu. Ona su postavila brojčana ograničenja za proračunski manjak od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i za javni dug od 60 posto BDP-a. Iako su se ta pravila smatrala imperativom za funkcioniranje jedinstvene valute, tijekom vremena je došlo do njihove složenije i labavije interpretacije kroz izmjene i revizije takozvanog Pakta o stabilnosti i rastu. Cijeli je taj paket pravila privremeno suspendiran 2020. kako bi se vladama omogućilo da potroše velike iznose na potpore tvrtkama i kućanstvima tijekom pandemije. Kasnije je ta suspenzija produljena zbog ruske invazije na Ukrajinu i energetske krize, što je samo posljedično povećalo javni dug.

2. Zašto se sada ponovno razmatraju?

Ako ne bude dogovora, važeća pravila će od 1. siječnja 2024. ponovno biti u primjeni. No stanje javnih financija je takvo da bi zahtijevalo vrlo stroge mjere štednje ili bi se dogodilo izrazito rašireno kršenje, što bi pravila učinilo besmislenim.

Problem se može teoretski riješiti i ukidanjem brojčanih pragova, no to bi zahtijevalo promjenu ugovora o EU-u, što je težak i dug proces ako bi i svi na njega pristali. Europska komisija (EK) vjeruje da bi vlade bile sklonije smanjenju duga i deficita kada bi im novi sustav dao više prostora da same upravljaju kako će to postići i ako su preporuke osmišljene na jednostavniji način.

3. Koji su argumenti za labavija pravila?

Države poput Francuske ili Italije smatraju da bi automatske mjere koje bi ih prisilile na strogu i brzu štednju naštetile ekonomskom rastu i inovacijama. Kako bi se to uzelo u obzir, EK predlaže postupan put smanjena deficita ako Europsko vijeće, koje okuplja sve zemlje članice, odobri planove pojedine zemlje za reforme i investicije. Ti bi planovi morali biti u skladu s europskim prioritetima i trebali moći poboljšati rast i održivost duga. No ipak bi predložena mjerila svaku zemlju obvezivala da u slučaju deficita iznad tri posto BDP-a mora ostvariti minimalnu fiskalnu prilagodbu od 0,5 posto BDP-a godišnje, što iritira neke zagovornike labavijih pravila.

Najveća gospodarstva eurozone imaju različitu povijest deficita

4. A što ako bi pravila bila stroža?

Njemačka i druge zemlje sa sličnim razmišljanjem kažu da bi stroža pravila ojačala financijski kapacitet članica u vrijeme krize, čime bi se spriječio kolaps povjerenja kod investitora, kao što je bio slučaj s dužničkom krizom prije jednog desetljeća.

Ta skupina zemlja smatra i da državna potrošnja potiče inflaciju te da su brojčani limiti nužni kako bi se osiguralo smanjenje duga i kada se vlade promijene.

Naročito je tvrd u stajalištu njemački ministar financija Christian Lindner koji je protiv izuzimanja bilo kojeg sektora kao što je, recimo, obrana. Dug je dug i financijska tržišta ne prave razliku, kazao je.

5. Kako će pravila biti primijenjena?

Kao kompenzaciju zemljama koje žele više prostora za definiranje vlastitih planova, EK predlaže postupnu implementaciju. To znači da bi zemlje koje se suoče s fiskalnim problemima ili izazovima automatski bile svrstane u takozvanu proceduru prekomjernog deficita ako skrenu s predloženog plana. Sustav bi vodio k financijskom kažnjavanju ako bi država propustila djelovati. Dosad nijedan fiskalni prekršitelj nije u konačnici platio kaznu prema postojećim pravilima.

6. Kako fiskalna pravila utječu na ekonomiju EU-a i euro?

Pravila će odrediti u kojoj su mjeri vlade sklone fiskalno ispravnom ponašanju, premda bi i dalje postojala mogućnost iznimaka u vremenima krize. Europska središnja banka (ECB) je također zainteresirana za dogovor jer inercija komplicira njezin vlastiti trud.

Jedan od zaokreta može doći u smislu interakcije s obvezivanjem ECB-a da će kupiti obveznice države koja se nađe u tržišnom poremećaju za koji nije odgovorna kako bi se spriječila fragmentacija prinosa. Da bi se mogla kvalificirati za taj alat, država bi morala poštivati fiskalna pravila EU-a.

Udio javnog duga u BDP-u

7. Hoće li fiskalna pravila pomoći u natjecanju s SAD-om i Kinom?

Neće sama pravila pomoći, no mogu odmoći. Zelena i digitalna budućnost traži velike investicije koje neće vjerojatno biti moguće bez snažnog doprinosa javnog sektora. Nova bi pravila to trebala uvažiti dajući više vremena zemljama da ostvare fiskalne ciljeve. Okvir za takav prostor je upravo ključni dio pregovora o novim pravilima jer neke traže više prostora za određenu vrstu investicija. Italija je čak predložila isključivanje određenih izdataka, kao što je izgradnja cestovne infrastrukture ili pomoć Ukrajini, iz izračuna deficita.

8. Gdje su stvari sada?

Vlade su već predstavile nacionalne proračune za iduću godinu, premda novog dogovora nema.

Njemačka smanjuje novo neto zaduživanje i potrošnju u svim sektorima osim obrane s ciljem da deficit sreže na 1,75 posto BDP-a u 2024.

Francuska planira povećati neto zaduživanje na rekordnu razinu iduće godine i ne kani spustiti proračunski manjak na ispod tri posto BDP-a do 2027. Talijanska vlada je pak odlučila odgoditi ostvarivanje limita za deficit do 2026. kako bi ispunila obećanje o smanjenju poreza i davanju pomoći obiteljima s niskim prihodima.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar