.webp){kind=icon}
Vlade zemalja u eurozoni su izabrale ne slijediti proračunske politike koje idu na ruku naporima Europske središnje banke (ECB) u obuzdavanju inflacije, ustvrdio je nizozemski guverner u Vijeću ECB-a Klaas Knot.
Središnji su bankari suočeni s fiskalnim ponašanjem koje je "potpuno u suprotnosti s razvojem stanja u ekonomiji te postoji nevoljkost da nam se pomogne u stabiliziranju gospodarstva eurozone", kazao je Knot na poslovno-financijskom skupu održanom u petak u Slovačkoj.
ECB je u više navrata isticao da su vladine potpore kućanstvima i poslovnom sektoru tijekom energetske krize bile preširoke i tako poticale inflaciju.
Čitaj više
Eurostat predviđa osjetan pad inflacije u rujnu, na 4,3 posto
Eurostat prognozira da će godišnja inflacija u eurozoni iznositi 4,3 posto u rujnu, što je pad od 5,2 posto u kolovozu.
29.09.2023
Lagarde odlučna: Što se prije cijene obuzdaju, bit će manje bolno za sve
Lagarde kaže da će kamatne stope ostati restriktivne koliko god to bude potrebno.
25.09.2023
Francuski guverner: Kamata od četiri posto dobra je razina, samo treba vrijeme
Villeroy de Galhau je naznačio da će teško doći do spuštanja kamatne stope prije no što se inflacija vrati prema razini od dva posto.
19.09.2023
Jug Europe uzrujan zbog ECB-a, Njemačka zadovoljna
Neki od dužnosnika ECB-a smatraju da bi zadržavanje kamatne stope na četiri posto dulje vrijeme trebalo obuzdati inflaciju.
15.09.2023
Slovenski guverner Boštjan Vasle je ocijenio da fiskalna politika zaostaje za monetarnom koja je izašla iz ekspanzivne faze.
"Već četiri godine vidimo ekspanzivan smjer fiskalne politike. To jesu li kamatne stope sada na vrhuncu ovisi o ekonomskim pokazateljima, ali i o odnosu fiskalnih politika", smatra Vasle.
Klaas Knot
Njegov slovački kolega Peter Kazimir se slaže.
"Moja je percepcija da nam nedostaje generacija ministara financija iz doba obuzdavanja potrošnje. Sada imamo samo ministre koji troše, i to, sa suspenzijom pravila, dolazi još od krize zbog Covida pa do sadašnje geopolitičke krize", ocijenio je.
Pravila koja ograničavaju zaduživanje u Europskoj uniji privremeno su suspendirana od 2020. kako bi se omogućila potpora stanovništvu i tvrtkama. Još se uvijek zemlje članice natežu oko novih fiskalnih pravila, a trenutačna suspenzija starih istječe 1. siječnja 2024.
Cijena politike stezanja monetarne politike vidi se u usporavanju rasta u eurozoni, a članica izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel rekla je da se ne može isključiti recesija iako bi pad gospodarstva bio ograničen. U prva dva kvartala gospodarstvo eurozone raslo je tek 0,1 posto, a vjerojatno je tako bilo i u trećem tromjesečju.
