Turska središnja banka upozorila je komercijalne banke u zemlji da ne šalju dolare svojim korespondentnim bankama u inozemstvu, ističu dobro upućeni izvori, a tim potezom pokušava zaštititi tursku liru.
Središnja banka se na ovaj korak odlučila nakon što su komercijalne banke u prvih šest tjedana ove godine prebacile 2,3 milijarde dolara na račune u inozemstvo, ističe izvor koji je htio ostati anoniman jer je riječ o povjerljivim informacijama. Odljev konvertibilne valute otežava napore tamošnjih vlasti da uoči izbora najavljenih za svibanj liru održe stabilnom i inflaciju pod kontrolom.
Iako bankama nije jasno propisano da ne smiju izvoziti kapital iz Turske i prebaciti ga na račune korespondentnih banaka u inozemstvu, turski dužnosnici poručili su kako žele da se gotovina zadrži u njihovoj blagajni. Transakcije zajmodavaca u stranoj valuti bile su pod pojačanim nadzorom posljednjih mjeseci, a središnja banka od njih zahtijeva da ne provode značajne transakcije sa stranim bankama nakon radnog vremena.
Čitaj više
Turska izvoznicima nudi konvertiranje prihoda po povoljnom tečaju
Odluka je dio njihove strategije tzv. "lirizacije" koja potiče širu upotrebu lokalne valute.
26.01.2023
Turske banke nude najjeftinije kredite na svijetu, ali samo za odabrane
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pokušat će osvojiti još jedan mandat te mu je cilj snažan gospodarski rast pred izbore.
25.11.2022
Deficit tekućeg računa raste, turska lira pala na najniže razine od kraja 2021.
Labava monetarna politika Turske kriva je za slobodni pad lire još od kraja prošle godine, vrijednost joj je sada na najnižoj razini u pet mjeseci.
24.05.2022
Godišnja inflacija u Turskoj 83,5 posto, Erdoğan želi još niže stope
Skok je rezultat niza ovogodišnjih smanjenja kamatnih stopa turske središnje banke.
03.10.2022
Najnovije upozorenje odnosi se na sve komercijalne banke koji posluju u Turskoj, uključujući i one strane. Iz središnje banke nisu bili raspoloženi za komentar.
Pritisak na liru
Otplate dugova komercijalnih banaka također uzrokuju odljev valute, što stvara dodatni pritisak na liru. Do kraja 2017. godine banke su smanjile svoj ukupni inozemni dug za gotovo pola, na 50 milijardi dolara, jer su troškovi inozemnog zaduživanja skočili, a domaća potražnja za kreditima u konvertibilnoj valuti je pala.
Omjer rollovera za inozemno zaduživanje banaka pao je na 92 posto u drugoj polovici prošle godine, s više od 100 posto koliko je iznosio sredinom 2021. godine, tako ih pretvarajući u neto platiše inozemnog duga.
Iz Bloomberg Economicsa procjenjuju da je središnja banka prošle godine potrošila čak 108 milijardi dolara kako bi održala relativno stabilnu liru, no unatoč naporima i dalje je bila druga najlošija među valutama tržišta u nastajanju.
.webp){kind=icon}
