Turska će izvoznicima omogućiti povoljniji tečaj za konvertiranje inozemnih prihoda u turske lire, uz klauzulu da ostvarene inozemne prihode određeno vrijeme ne koriste za kupnju neke od konvertibilnih valuta.
Središnja banka Turske ponudit će premiju od dva posto na trenutni konverzijski tečaj kompanijama koje vraćaju, ili, kako su to nazvali, izvrše repatrijaciju svoje zarade u domovinu, navodi se u priopćenju objavljenom u Narodnim novinama. Mehanizam će se primjenjivati na izvoznike koji se obvežu da neće kupovati stranu valutu u razdoblju koje će odrediti monetarna vlast.
Na ovakvu odluku vlasti su se odlučile nakon prigovora izvoznika da je lira precijenjena, kao i prigovora da gube konkurentnost u inozemstvu. Uoči izbora u Turskoj zakazanih za svibanj, određene poduzetničke skupine vrše pritisak na vladu i pozivaju na devalvaciju lire ili određivanje alternativnog tečaja.
Čitaj više
Turske banke nude najjeftinije kredite na svijetu, ali samo za odabrane
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pokušat će osvojiti još jedan mandat te mu je cilj snažan gospodarski rast pred izbore.
25.11.2022
Godišnja inflacija u Turskoj 83,5 posto, Erdoğan želi još niže stope
Skok je rezultat niza ovogodišnjih smanjenja kamatnih stopa turske središnje banke.
03.10.2022
Deficit tekućeg računa raste, turska lira pala na najniže razine od kraja 2021.
Labava monetarna politika Turske kriva je za slobodni pad lire još od kraja prošle godine, vrijednost joj je sada na najnižoj razini u pet mjeseci.
24.05.2022
HNB: U bankama možete mijenjati kune u eure bez ograničenja i naknade
U poslovnim bankama se ukida naknada za mijenjanje više od 100 novčanica i kovanica kuna.
04.01.2023
Od izvoznika se već očekuje da 40 posto svoje inozemne zarade prodaju središnjoj banci. Prema novom propisu, oni će također moći imati koristi od povlaštenog deviznog tečaja stavljanjem preostalih 60 posto svojega inozemnog prihoda na štedne račune u lirama, odnosno na takozvane devizno zaštićene depozite.
Izvoznici koji ne budu poštivali ugovorne obveze sa središnjom bankom morat će platiti razliku u tečaju uz zateznu kamatu. Također, bit će im zabranjeno korištenje povoljnih kredita na godinu dana, odnosno zajmova koje središnja banka daje izvoznicima u lirama, a koji se dug otplaćuju u stranoj valuti.
Iz središnje su banke poručili kako je odluka dio njihove strategije tzv. "lirizacije" koja potiče širu upotrebu lokalne valute. To je kamen temeljac nastojanja da se lira, kao i inflacija, uoči tamošnjih izbora održe stabilnima.
--- Uz pomoć Kerima Karakaye.