Je li Europa propustila vlak za nuklearnu budućnost

Sredinom ožujka, europski lideri okupili su se u prvom nuklearnom samitu u Bruxellesu. Fokus zajedničkog okupljanja bio je pokušaj regije da se vrati nuklearnoj energiji nakon desetljeća smanjenja nuklearnih kapaciteta i okretanja alternativnim izvorima energije. Sastanci su uglavnom bili zatvoreni za javnost, a reakcije potencijalnih financijera prilično su mlake. Je li Europa propustila vlak za nuklearnu budućnost?

Struka: Treba udvostručiti nuklearne kapacitete

Rat u Ukrajini i nastojanje Europe da postane manje ovisna o ruskom plinu, osim vrtoglave inflacije, pokrenuli su i ozbiljna preispitivanja o tome može li Stari kontinent zaista biti održiv koristeći isključivo obnovljive izvore energije.

Vodeća europska ekonomija, Njemačka, još je 2011. objavila planove da prestane s proizvodnjom nuklearne energije. Posljednja nuklearna elektrana prestala je s radom prošle godine, nakon kratkotrajnog pomicanja roka uslijed nestašice energije nakon prekida uvoza ruskog plina.

I dok Njemačka taj potez vidi kao svoj doprinos prelasku na zelenu, niskorizičnu energiju, jedan od najvećih protivnika takve politike je Francuska, koja se i dalje oslanja na nuklearnu energiju.

Prema podacima Bloomberg NEF-a, do 2050. godine europski energetski miks utrostručit će se na 2,8 teravata instaliranog kapaciteta. I dok nuklearna energija trenutno čini oko desetinu generirane energije u 2023. godini, plan je da njezin udio padne na oko 40 gigavata instaliranog kapaciteta do sredine stoljeća.

Europski energetski miks do 2050. godine | Bloomberg Adria Connect

"To je suprotno konsenzusu energetske industrije, koja želi udvostručiti kapacitet (nuklearne energije) prateći opće trendove u sektoru obnovljivih izvora. No tu postoji mnoštvo otežavajućih faktora, među kojima su najveći financijske prepreke", kaže za Bloomberg Adria Connect novinar Bloomberga, Jonathan Tirone.

Europski nuklearni reaktori "žive na produžetku"

Prvi otežavajući faktor činjenica je da europska nuklearna energija trenutno praktično "živi na produžetku". Većina reaktora ima dozvolu za rad od oko 40 godina, ali ti rokovi mogu biti produženi, što je slučaj s reaktorima u Francuskoj i istočnoj Europi. Trećina nuklearnih reaktora u Europi približava se svom isteku već sljedeće godine.

U istočnoj Europi, nuklearni reaktori obično su stariji sovjetski modeli, poput VVER 440 i SVR1000. Jedini reaktor koji je izgrađen u Europi u posljednjih nekoliko godina je u Finskoj. Radi se o EPR-u, francuskog dizajna. Njegova izgradnja kasnila je desetljećima i premašila budžet nekoliko milijardi eura. Sličan problem trenutno ima i Francuska. Takav postupak nije osobito privlačan za investitore, koji u širokom luku zaobilaze nuklearne projekte.

"Oni si postavljaju logično pitanje – zašto ulagati u projekt koji će biti u izgradnji desetljećima i za to vrijeme neće imati nikakve prihode? Lakši put je financirati vjetrovitu ili solarnu energiju, koja nije toliko opterećena regulacijom ili nesigurnim rokovima, a profit dolazi relativno brzo", objašnjava Tirone.

Jedan od razloga zašto Rusija i Kina vode u nuklearnoj energetskoj utrci i struktura je troškova izgradnje nuklearnih postrojenja.

Troškovi izgradnje nuklearnih postrojenja nakon 2000. godine | Bloomberg Adria Connect

"Kada Rusija ili Kina grade postrojenja, njihova ponuda je pet do šest milijardi dolara zajma uz tri posto cijene kapitala i tri posto kamate. Teško je naći bolju ponudu od toga. A što se tiče privatnog kapitala u posljednjih nekoliko desetljeća, oni očekuju povrat na kapital od 10 posto, tako da je prije svega potrebno imati konkurentnu cijenu kapitala", kaže Tirone.

Mnogo buke u sektoru nuklearne energije nastalo je i oko novih tehnologija, iako su neka od najvećih otkrića stara već nekoliko desetljeća, a industrija zaostaje na njihovim marginama. Trenutno postoji 83 različitih jedinstvenih dizajna malih modularnih reaktora, koji su smatrani velikim otkrićem jer se mogu izgraditi unutar same tvornice.

"Teoretski, cijene bi trebale pasti s tim. Problem je što smo s 83 konkurentna dizajna daleko od odabira industrijski učinkovitog i jednostavnog standarda, i sada u procjepu između financijskih problema i preobilja izbora tehnologija", zaključuje Tirone.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar