Ulagači u obnovljive izvore energije traže poseban zakon za ubrzanje investicija

Udruženje za obnovljive izvore energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) poziva na donošenje posebnog zakona (lex specialis) kojim bi se ubrzano počeli rješavati problemi koji koče investicije i razvoj sektora obnovljivih izvora u Hrvatskoj.

U srijedu je udruženje predstavilo novo izdanje svog godišnjeg dokumenta, takozvani 'position paper', u kojemu se analiziraju najveće prepreke i nude rješenja.

Osim posebnog zakona općenito za sektor obnovljivih izvora traži se i donošenje posebnog zakona o geotermalnoj energiji.

"Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi. Zahvaljujući između ostalog i zalaganju HGK i udruženja u zadnjih godinu dana doneseni su uredba za energetsko odobrenje, kao i pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te mrežna pravila. Donesena je i izmjena i dopuna pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 megavata (MW). Riješeni su skoro svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa", ističu iz Udruženja za obnovljive izvore pri HGK-u.

Treba napomenuti da sličnim djelovanjem nastoji ubrzati razvoj tog sektora i udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

HGK-ovo udruženje upozorava da zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporih administrativnih procedura općenito udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada.

Marija Šćulac

"Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, točnije cilj od 1500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja ove godine", kažu.

Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a, poručila je da područje obnovljivih izvora energije ne treba tek deklarativnu i načelnu potporu.

"Trebamo nastaviti s konkretnim mjerama i potezima. To nije moguće uz pojedinačne mjere bez vizije cjeline. Treba nam bolja suradnja svih ključnih dionika u energetici i pretvaranje riječi u djela. Nadamo se da će naš novi position paper pomoći na tom putu", rekla je.

Na konferenciji za medije je istaknuto da se, što se pravila tiče, najviše kasni kod naknade za priključenje na mrežu koja nije poznata ni nakon 554 dana iščekivanja od krajnjeg zakonskog roka za donošenje u rujnu 2022. Također, pitanje zaštite okoliša je i dalje najdulja procedura koja može dovesti do toga da investitor izgubi već dodijeljeno energetsko odobrenje.

Ivo Čović

"Nerijetko se događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno. Primjerice, spremnike energije jedan dio regulative definira, dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi različitih javnih tijela ne predstavljaju problem", kaže predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović. 

Posebna su priča geotermalni projekti.

"Trenutačno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana je 1.000 MW, a dosad je izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 MW. Država je za geotermalne projekte programom državnih potpora ponudila kvotu od samo 20 MW. Natječaj na kraju nije ni objavljen. Trenutačni pristup koji geotermalnu energiju tretira unutar okvira namijenjenih ugljikovodicima stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih obnovljivih izvora", ocjenjuje Dragutin Domitrović koji je predsjednik radne skupine za geotermalnu energiju koja djeluje u sklopu HGK-ova udruženja.