.webp){kind=icon}
Sunce i vjetar polako jačaju poziciju u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj. U veljači su obnovljivi izvori energije (bez hidroelektrana) proizveli više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva i od nuklearne elektrane Krško. Time su zasjeli na drugo mjesto u hrvatskom energetskom ''miksu'' za veljaču.
Da bi se doseglo željenu brzinu tzv. zelene tranzicije, potrebno je čim prije izgraditi dalekovod od Splita do Rijeke koji bi mogao primiti svu tu solarnu energiju – ističe Marija Hanzec iz Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
U razgovoru za Bloomberg Adria TV, kao najveći problem spominje i otezanje regulatora – Hrvatska energetska regulatorna agencije (HERA) ni nakon godinu i pol još uvijek nije donijela odluku o visini jedinične naknade za priključenje. To, kaže naša sugovornica, blokira čak 1300 MW već stvorenih projekata u OIE, koji bi mogli opskrbljivati oko 400.000 kućanstava.
''U siječnju i veljači Termoelektrana Plomin nije bila u pogonu iz nekih tehničkih razloga, dok je vjetar u ovom dijelu godine na vrhuncu faktora iskorištenja. U siječnju je vjetar činio 17 posto u ukupnom energetskom miksu. Prošla godina je bila rekordna što se tiče OIE i razvoja te tehnologije. Upravo zahvaljujući obnovljivim izvorima, Hrvatska je prvi put još od 2000., prošlu godinu završila s izvoznom bilancom. Osam mjeseci smo izvozili električnu energiju, a uvozili ju samo četiri mjeseca. Tu su veliki ''boom'' napravili solari. Od 510 MW instalirane solarne energije u proteklih godinu dana je instalirana polovina te snage'', naglašava Hanzec.
Obnovljivi izvori pretekli termoelektrane
U veljači je, kako se vidi u analizi koju je pripremilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, iz domaće proizvodnje bilo raspoloživo 1487 gigavatsati (GWh) električne energije u čemu su, očekivano, hidroelektrane imale ključnu ulogu s udjelom od 41,2 posto ili 612 GWh. Ostali obnovljivi izvori su imali udio od 20,3 posto ili 302 GWh, blago ispred pogona na fosilna goriva s doprinosom od 301 GWh ili 20,2 posto te nuklearne elektrane Krško koja je proizvela 243 GWh ili 16,3 posto. Uvoz je sudjelovao s dva posto u ukupnoj potrošnji.
Marija Hanzec. Izvor: Bloomberg Adria
''To jesu dobre brojke, ali solari u ukupnom elektroenergetskom miksu na razini godine, po mjesecima čine u prosjeku čine između jedan i dva posto. To je jako malo, jer Hrvatska ima puno veći potencijal u sunčanoj energiji. Bolji od nas su i Slovenci i Mađari. Neiskorišteni potencijali, ako govorimo o vjetru, leže u Dalmaciji, ne samo na kopnenom dijelu, nego i u tzv. ''pučinskim'' vjetroelektranama kakvih u Hrvatskoj još nema. U Slavoniji postoji i mogućnost izgradnje niza solarnih kapaciteta'', kaže naša sugovornica.
Izgradnja dalekovoda Split-Rijeka i otezanje HERA-e
Kao dvije ključne prepreke, Hanzec ističe inertnost HEP-a, koji bi trebao izgraditi važan dalekovod, i nedonošenje odluka u HERA-i.
''Hitno nam je potreban i dalekovod od Splita do Rijeke koji će moći primiti svu tu solarnu energiju. Najveći problem je da HERA kao regulator ni nakon godinu i pol još nije donijela odluku o visini naknade za priključenje. To blokira čak 1300 MW već stvorenih projekata u OIE. To bi moglo opskrbljivati oko 400.000 kućanstava'', zaključuje.
-- Što naša sugovornica misli o mogućnosti da Hrvatska sa Slovenijom krene u gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško – doznajte u videu.
