Sunce i vjetar polako jačaju poziciju u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj

U proteklom mjesecu obnovljivi izvori energije, bez hidroelektrana, proizveli su više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva i od nuklearne elektrane Krško, čime su bili na drugom mjestu u hrvatskom energetskom miksu za veljaču.

Očito je da se polako, unatoč svim regulatornim i administrativnim poteškoćama proteklih godina s kojima su se investitori susretali, polako mijenja slika i otvara put za sve veći udio obnovljivih izvora energije, poglavito onih na sunce i vjetar.

U veljači je, kako se vidi u analizi koju je pripremilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), iz domaće proizvodnje bilo raspoloživo 1487 gigavatsati (GWh) električne energije u čemu su, očekivano, hidroelektrane imale ključnu ulogu s udjelom od 41,2 posto ili 612 GWh.

Ostali obnovljivi izvori su imali udio od 20,3 posto ili 302 GWh, blago ispred pogona na fosilna goriva s doprinosom od 301 GWh ili 20,2 posto te nuklearne elektrane Krško koja je proizvela 243 GWh ili 16,3 posto. Uvoz je sudjelovao s dva posto u ukupnoj potrošnji.

Napomenimo ipak da je termoelektrana Plomin bila izvan pogona tijekom cijelog mjeseca.

OIEH

Ako se gleda po danima, maksimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora dogodila se 13. veljače i iznosila 83,6 posto. U tome su hidroelektrane sudjelovale s 54,9, a ostali obnovljivi izvori s 28,7 posto.

Najmanji dnevni udio obnovljivih izvora zbio se 4. veljače kad je iznosio tek 26,5 posto. Tu su hidroelektrane sudjelovale s 18,7, a ostali obnovljivi izvori sa 7,8 posto.

Inače, na početku ove godine ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj iznosila je 5128 megavata (MW), pri čemu je na obnovljive izvore, najviše zahvaljujući hidroelektranama, otpadalo 77,6 posto ili 3970 MW. Pritom je na prijenosnu mrežu bilo priključeno ukupno 4285 MW, a na distribucijsku 843 MW.

Svemu ovome treba još pridodati 348 MW iz 50-postotnog udjela u nuklearnoj elektrani Krško.

OIEH

Kad je riječ samo o vjetru, na početku godine bilo je 1160,15 MW instalirane snage, a odobrena snaga za priključak iznosila je 1136,85 MW.

U veljači je proizvodnja vjetroelektrana bila 208 GWh, što, kako kažu u OIEH-u, predstavlja nisku proizvodnju za taj mjesec. Faktor korištenja snage bio je 26,3 posto, a prosjek u razdoblju od 2011. do 2023. 34,1 posto.

Na kraju veljače u pogonu je bilo 510,5 MW snage u sunčanim elektranama, a od toga je 498,2 MW bilo priključeno na distribucijsku te 12,4 MW na prijenosnu mrežu.

U godišnjoj bilanci, sunčane elektrane 70 posto proizvodnje ostvare od travnja do rujna.

Prosječna satna cijena električne energije u veljači iznosila je 67,19 eura za megavatsat (MWh). U veljači 2023. bila je 145,60 eura za MWh.

"Vidljiv je pad cijena u 2023. godini koji se nastavlja i u 2024.", kažu u OIEH-u.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar