Bez ozbiljnog ulaganja potencijal sunca i vjetra mrtav je kapital

Hrvatska spada među zemlje jugoistočne Europe koje već ispunjavaju cilj Europske unije do 2030. godine o postojanju međupovezanosti elektroenergetskih mreža na razini 15 posto instaliranog kapaciteta, navodi se u najnovijem izvješću o obnovljivoj energiji na području šest zemalja regije koji je pripremila bugarska tvrtka za poslovne analize i informacije SeeNext.

No, izvješće istodobno upozorava da najavljeno povećanje kapaciteta, posebice kad je riječ o obnovljivoj energiji, traži nove projekte i ulaganja u elektroenergetsku mrežu kako bi se spriječila uska grla.

"Pojedinačne namjere zemalja jugoistočne Europe u tom smislu ohrabruju, no postoje i poprilične razlike među njima", upozorava SeeNext.

U izvješću se ističe da također Bugarska, Grčka, Rumunjska, Srbija i Slovenija u ovome trenutku ispunjavaju uvjet od 15 posto međupovezanosti instaliranih kapaciteta.  

"Ohrabrujuće je da sve zemlje uključene u izvješće prepoznaju potrebu ne samo modernizacije elektroenergetske mreže, već i izgradnje novih dalekovoda te jačanja povezanosti sa susjednim zemljama. Najavljeni planovi podrazumijevaju investicije koje se kreću od 800 milijuna eura u Hrvatskoj i Srbiji do preko pet milijardi eura u Grčkoj. Te vidljive razlike u opsegu investicija upućuju na moguće neravnoteže koje onda mogu izazvati uska grla i ugroziti stabilnost infrastrukture na regionalnoj razini", navodi SeeNext.

U Hrvatskoj, primjerice, u ključnu novu infrastrukturu spada planirana izgradnja 400-kilovoltnog dalekovoda od TS Konjsko (Split) do TS Melina (Rijeka). Time bi se otvorila mogućnost priključenja novih pogona na obnovljive izvore. Ulaganje je vrijedno oko 300 milijuna eura.

SeeNext

Izvješće dodaje da je različita brzina i razina investicija još uočljivija kada je riječ o pohrani energije.

"Premda je većina zemalja naznačila postojanje planova za instaliranje kapaciteta za pohranu energije u idućim godinama, nema jasno razrađenog okvira i rokova u tom kontekstu", ističe se.

SeeNext navodi da većina zemalja već ima iskustva s pohranom energije preko reverzibilnih hidroelektrana te da postoje planovi za izgradnju novih takvih pogona uslijed vodnog bogatstva kojim raspolažu.

Pritom se napominje da su tri zemlje – Bugarska, Grčka i Srbija – najavile znatna ulaganja u nove kapacitete, kako reverzibilne hidroelektrane tako i baterijske spremnike. U slučaju Hrvatske, Slovenije i Rumunjske najavljene investicije su marginalne prirode ili ih uopće nema.

Nadalje, očito je da je prema podacima o novim instaliranim kapacitetima sunce postalo dominantan obnovljivi izvor u gotovo svih šest zemalja.

U Hrvatskoj je također u zadnje vrijeme snažan naglasak na razvoju kapaciteta temeljenih na solarnim elektranama, no zanimljivo je napomenuti da je Hrvatska jedina od šest zemalja obuhvaćenih analizom u kojoj su kapaciteti na vjetar veći od onih na sunce.

SeeNext

Što se sunca tiče, na vrhu je Grčka s instaliranih 14 gigavata (GW) solarnih elektrana nakon čega slijedi Rumunjska s 11,2 GW.

Na kraju prošle godine Hrvatska je imala 1160 megavata (MW) instalirane snage na vjetar i 462 MW na sunce te 100 MW na biomasu.

Prema jednom izvješću Europske komisije, za povećanje kapaciteta pogona na vjetar sa sadašnjih nešto više od gigavata na pet GW Hrvatska bi u širenje elektroenergetske mreže trebala uložiti između 600 i 800 milijuna eura.

SeeNext

SeeNext, inače, napominje kako Hrvatska ima jedan od najvećih solarnih potencijala u Europi koji iznosi između 3,4 i 5,2 kilovatsata po četvornom metru dnevno. Istodobno ima jednu od najnižih razina kad je riječ o kapacitetima solarnih elektrana po glavi stanovnika.

U izvješću se podsjeća da je ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo energetska odobrenja za više od 1,1 GW kapaciteta novih pogona na sunce.

"U optimističkom scenariju Hrvatska cilja do 2030. godine dodati 2,5 GW novih kapaciteta za proizvodnju električne energije pogonjenih obnovljivim izvorima. Potencijalna barijera je pitanje kapaciteta mreže koja nije spremna primiti planirani potencijal iz sunca i vjetra, posebice uzevši u obzir da se većina električne energije iz obnovljivih izvora proizvodi na jugu zemlje, a koristi na sjeveru. To otvara bitna pitanja oko mogućnosti prijenosa. Zbog toga je, osim razvoja elektroenergetske mreže, važno razvijati kapacitete za pohranu energije", zaključuje SeeNext.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar