Vijesti

Ključno za Inu je zaustavljanje pada u proizvodnji nafte i plina

Autor: Jelena Zindović

20. veljača 2024, 12:28

Hrvatska naftna kompanija lani je imala 16 posto niže prihode od prodaje

Prihodi i rashodi smanjeni su zbog pada cijena nafte i plina

Proizvodnja nafte i plina ključna je za profitabilnost hrvatskog naftaša

Ključno za Inu je zaustavljanje pada u proizvodnji nafte i plina

Miljenko Klepac/HINA

Jelena Zindović
Viša analitičarka korporativnih financija Bloomberg Adrije

Najveća hrvatska naftna kompanija Ina krajem je prošlog tjedna objavila poslovne i financijske rezultate za 2023. godinu. Neto prihodi od prodaje smanjeni su za 16 posto na 3,9 milijardi eura, operativna dobit srezana je 22 posto na 523 milijuna eura, a neto dobit se zadržala na razini od oko 250 milijuna eura. Detaljniji komentar lanjskog Ininog uspjeha i očekivanja za buduće poslovanje u nastavku daje viša analitičarka korporativnih financija Bloomberg Adrije Jelena Zindović.

 

Poslovanje Ine u 2023. godini, kao i kod ostalih naftnih kompanija, bilo je pod utjecajem nižih cijena sirove nafte, naftnih derivata i plina. Barel Brent nafte je lani bio u prosjeku 18 posto jeftiniji nego u 2022. godini, dok je cijena plina bila 67 posto niža.

Niže cijene snizile su troškove, ali i prihode koji su smanjeni za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dodatno, kad su u pitanju naftni derivati, tijekom 2023. godine nastavljena je regulacija njihovih cijena, no bila je nešto relaksiranija u odnosu na prethodnu godinu što se pozitivno odrazilo na maloprodajne marže.

Kada je u pitanju prirodni plin, tijekom 2022. godine cijena plina bila je na izrazito visokoj razini, pogodujući poslovanju Ine sve do donošenja odluke Vlade Hrvatske o obavezi Ine za isporuku plina Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) po cijeni od 41 €/MWh. Odluka je vrijedila od listopada 2022. do lipnja 2023. što je nepovoljno utjecalo na rezultate – jedino je u razdoblju od travnja do kraja regulacije Ina imala pozitivan utjecaj jer su cijene plina bile na nižem nivou u odnosu na cijenu po kojoj je Ina prodavala HEP-u.

Pored regulacije cijena, negativan utjecaj na poslovanje je imala i obustava rada rafinerije i remont plinskih postrojenja – od studenog 2022. do kraja travnja 2023. – što je utjecalo na pad obujma proizvodnje nafte i plina za šest posto, a prerade za dva posto u odnosu na 2022. godinu.

Proizvodnja nafte imala je kontinuirano padajući trend tijekom čitave godine, dok proizvodnja plina bilježi oporavak tek u četvrtom kvartalu, i to s 11 posto višom razinom u odnosu na dnevnu proizvodnju tijekom trećeg tromjesečja. No i dalje se radi o nižoj proizvodnji u odnosu na posljednje kvartale 2022. i 2021. godine.

Licencirane fotografije/Ina
 

Treba napomenuti da je segment istraživanja i proizvodnje ključni segment za ostvarenje profitabilnosti – u prosjeku dobiti prije oporezivanja, amortizacije, deprecijacije i kamata (EBITDA) u protekle tri godine sudjeluje s preko 80 posto – pa je zaustavljanje ovog trenda ključno radi očuvanja dugoročne stabilnosti kompanije.

Investicijski ciklus

U 2023. godini trećina investicija, oko sto milijuna eura, usmjerena je u istraživanje i razvoj dok je najveći dio bio usmjeren na segment rafinerije i marketinga radi velikog investicijskog ciklusa koji je u tijeku. Pozitivan signal vidimo iz nove proizvodnje plina u Egiptu i povećanoj proizvodnji nafte zbog čega je u ukupnoj naftnoj proizvodnji lani njen udio bio 15 posto.

Dobre rezultate Ina je ostvarila u prodaji naftnih derivata koja je porasla za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a to je doprinijelo poboljšanju rezultata u tzv. downstream segmentu i rastu EBITDA-e iz ovog poslovanja za čak 94 posto u odnosu na prošlu godinu i to na oko 45 milijuna eura. Pa ipak, kad se usporedi s 2021. godinom, prodaja derivata bila je lani niža za 4 posto (plina za 7 posto), dok je ostvarena EBITDA u tom dijelu biznisa bila za 44 posto niža jer, imajući u vidu visoke cijene na globalnom tržištu, nižom preradom propuštena je prilika za ostvarenje većeg profita.

Lana Slivar Dominić/Hina
 

Popuštanje regulacije cijena i niži ulazni troškovi pozitivno su se odrazili na novčani tijek iz poslovnih aktivnosti koji je bio za 33 posto viši nego u 2022. godini. Međutim, godina je završena s manjim iznosom gotovine u odnosu na prethodnu kao rezultat velikih odljeva radi plaćenih poreza na dobit iz 2022. godine od ukupno 166 milijuna eura – uključujući porez na ekstraprofit od 81 milijuna eura, isplatu dividendi u iznosu od 200 milijuna eura, investicije u fiksnu imovinu kao i realizaciju transakcije kupovine udjela u OMV Slovenija u iznosu od 85 milijuna eura kojom je otkupljeno 25 posto udjela kompanije i povećano ukupno vlasništvo na 33 posto.

Povijesni prosjeci

Bitno je napomenuti da su ova ulaganja i plaćanja izvršena bez značajnijeg povećanja kreditne zaduženosti što ukazuje na i dalje dobro financijsko poslovanje kompanije. Omjer neto duga i EBITDA-e neznatno je uvećan sa 0,2 u 2022. godini na 0,5 u 2023. godini, što je i dalje daleko unutar granica prihvatljivosti.

U 2024. godini očekuje se da će cijene nafte i plina zadržati razinu koji su imali tijekom 2023. godine – što je značajno više u odnosu na povijesne prosjeke razdoblja prije pandemije – što će Ini omogućiti ostvarivanje dobrih performansi i profitabilnosti blizu nedavno zabilježenih razina. Ulazak u novi kapitalni remont, planiran za prvi kvartal će utjecati na izostanak rafinerijskih marži. Kako ovaj segment manje doprinosi ukupnoj profitabilnosti, ne očekujemo značajno niži ukupni rezultat, posebno jer tijekom 2023. godine rafinerija nije prerađivala u nešto dužem razdoblju, odnosno tijekom pet mjeseci.

Završetak radova

U prvom dijelu 2024. godine očekuje se završetak radova na izgradnji i unapređenju pogona nakon čega će Ina moći povećati proizvodnju dizela za 14 posto. Dizel spada u profitabilnije kategorije proizvoda pa će i njegova veća prodaja omogućiti pokrivanje dijela gubitaka nastalih u prethodnom razdoblju tijekom remonta.

Licencirane fotografije/Ina
 

Iz financijskih izvještaja vidimo da je realizacija na slovenskom tržištu još uvijek zanemariva što nam ukazuje da snabdjevanje prodajne mreže MOL&INA u Sloveniji još uvek nije zaživjelo. Kako dodatne informacije nisu navedene u izvještajima, teško je procijeniti efekte koje će imati na rezultate u 2024. godini.

Pozitivan impuls poslovanju očekujemo i od uvođenja neradne nedjelje u Hrvatskoj temeljem čega se može očekivati da se dio prometa maloprodajnih lanaca  prelije na benzinske pumpe, a koju vidimo da podržava i povećani broj novootvorenih Ininih Fresh corner lokacija u 2023. godini.

Sve vijesti iz rubrike Komentar

Komentar

sve vijesti iz rubrike Komentar

Registrirajte se da biste nastavili sa čitanjem. Registriraj se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni newsletter

Registracija

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Osigurajte si neograničen pristup već odmah

Nastaviti

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Vaši suparnici to već znaju. Hoćeš li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Istraži ponude