Naftna i financijska industrija nesumnjivo drmaju svjetskom ekonomijom, a ništa drukčije nije niti u Hrvatskoj, ako je suditi po podacima o tržišnoj vrijednosti domaćih kompanija. Zagrebačka banka i Ina najveće su domaće korporacije po tržišnoj kapitalizaciji s time da su bankari solidno nadjačali naftaše.
Prema podacima sa Zagrebačke burze kapitalizacija Zagrebačke banke ovih se dana kreće oko 5,9 milijardi eura. Vrijednost Ine je čak milijardu eura niža odnosno kreće se oko 4,7 milijardi eura.
Tržišna kapitalizacija – umnožak broja dionica neke kompanije i njihove cijene na burzi – popularna je mjera za usporedbu veličine kompanija iako je treba, posebno u našim uvjetima, uzeti sa stanovitom dozom rezerve. Prije svega, ona ne obuhvaća kompanije čije dionice nisu izlistane na burzi. Elon Musk je prije godinu i pol za Twitter platio 44 milijarde dolara, nakon čega je delistirao kompaniju i sada je puno teže utvrditi koliko (manje) vrijedi.
Također, sama cijena dionice na burzi je to reprezentativnija što se njome više trguje. Nelikvidne dionice, posebno na manjim burzama poput Zagrebačke, mogu poprilično skrivati pravu vrijednost kompanije. No uz sve te ograde ipak je interesantno vidjeti koliko otprilike vrijede naše najveće kompanije i koje su to.
A kako one stoje u globalnim omjerima za početak pokazuje usporedba s europskim velikanima. U proljeće prošle godine francuski konglomerat luksuza LVMH postao je prva europska kompanija s tržišnom vrijednošću većom od 500 milijardi dolara. Tijekom ljeta vrijednost dionica mu je pala, a na jesen je primat po vrijednosti preuzeo danski farmaceut Novo Nordisk.
Bernard Arnault, čija je kompanija LVMH prva u europi dosegla tržišnu vrijednost od pola bilijuna dolara | Bloomberg Mercury
Zahvaljujući popularnosti njegovog lijeka protiv debljine i Novo Nordisk je nedavno premašio psihološku granicu od 500 milijardi dolara. Obje kompanije bi trebalo staviti još u dodatni kontekst nekih od najvećih svjetskih korporacija poput Microsofta s vrijednošću od gotovo tri bilijuna (dakle, tisuće milijardi) dolara, Applea s 2,85 bilijuna i saudijskog Aramca s dva bilijuna.
Naravno, spomenuti domaći "divovi" su vrlo daleko od toga. Nepunih šest milijardi eura tržišne vrijednosti Zagrebačke banke, i manje od pet milijardi Ine, u tim su razmjerima relativna sitnica. No sudbina dviju najvrednijih domaćih kompanija zapravo je neočekivano povezana.
Ina je 2022. godine profitirala od globalnog skoka cijena energenata. Skuplji energenti doveli su do inflacije zbog čega je Europska središnja banka podigla referentne kamatne stope. A visoke kamatne stope pogodovale su poslovanju Zagrebačke banke. Gotovo da bi se moglo reći da je Zaba lani profitirala na preklanjskom uspjehu Ine.
Zsuzsanna Ortutay, predjednica uprave Ine | Ina
Na trećem mjestu po tržišnoj kapitalizaciji među domaćim igračima nalazi se Hrvatski telekom. Telekomunikacije su posljednjih dva do tri desetljeća prilično profitabilna industrija, a vrijednost HT-a se ovih dana kreće oko 2,15 milijardi eura.
Malu grupicu domaćih kompanija s vrijednošću višom od milijardu eura zaključuje Podravka. Njenu vrijednost ovih dana tržište procjenjuje na oko 1,2 milijarde eura.
Među spomenute četiri kompanije dionica Podravke je najpopularnija jer je ionako jedna od najtrgovanijih vrijednosnica na domaćoj burzi. Dionicom Zagrebačke banke se također nešto aktivnije trguje, no potrebno je imati na umu da je na slobodnom tržištu manje od pet posto dionica banke jer ostatak drži većinski vlasnik, talijanski UniCredit.
Martina Dalić, predsjednica uprave Podravke | Bloomberg Adria
HT-ovom dionicom koja je, kao i Podravkina, uvrštena u najvišu kotaciju burze – za razliku od dionica Zabe i Ine – se također dosta trguje no cijena joj je poprilično stabilna. Dok je, primjerice, Podravkinoj dionici vrijednost lani porasla za čak 94 posto, HT-ova je ojačala tek 16 posto. Crobex je istovremeno porastao 28 posto.
Ostatak liste deset najvećih domaćih kompanija po tržišnoj vrijednosti također je mješavina onih čijim se dionicama trguje nešto aktivnije i onih čije dionice više miruju. Na petom mjestu po kapitalizaciji nalazi se turistička tvrtka Plava laguna s vrijednošću od 901 milijuna eura, a slijedi ponovo igrač s naftnog tržišta, Jadranski naftovod. Njegova se vrijednost ovih dana kreće oko 897 milijuna eura.
Nakon Janafa dolazi Adris grupa, holding unutar kojeg se nalazi i najveći domaći osiguravatelj Croatia osiguranje te turistički lanac Maistra – oba zasebno izlistana na burzi – kao i proizvođač riblje hrane Cromaris. Adris, čiju vrijednost ovih dana tržište cijeni na nešto manje od 800 milijuna eura, je lani najavio i ulazak na tržište obnovljive energije.
Marko Remenar, predsjednik uprave Adrisa | Bloomberg Businessweek Adria
Nakon Adrisa, na osmoj poziciji, se nalazi Atlantic grupa sa 747 milijuna eura tržišne kapitalizacije, a listu zaključuju Valamar Riviera s 590 milijuna, te jedini predstavnik klasične industrije, Končar Elektroindustrija, s vrijednošću od oko 545 milijuna eura.
Sveukupno vodećih deset kompanija ima tržišnu kapitalizaciju od 18,4 milijarde eura, odnosno oko četvrtine bruto domaćeg proizvoda (BDP). Priča o najvrednijim domaćim kompanijama, naravno, tu ne završava.
Analitički tim Bloomberg Adrije izgubi živce već i na spomen paušalne valuacije kompanija temeljene tek na prihodima i bilanci neke firme, što svakako treba imati u vidu. No koji puta smo i na to prisiljeni kako bismo spomenuli i neke druge domaće kompanije koje zasigurno konkuriraju za poziciju najvrednije kompanije u Hrvatskoj.
Više puta spominjana privatizacija Hrvatske elektroprivrede (HEP) koja bi uključivala i listanje dionica na burzi nikad nije provedena, ali HEP zasigurno može tražiti svoje mjesto pri samom vrhu najvećih domaćih kompanija. Radi svojeg vlasničkog udjela u Nuklearnoj elektrani Krško u nekim se statistikama HEP vodi kao najveći hrvatski investitor u inozemstvu. Ta je grupa najvažniji domaći proizvođač, distributer i prodavač električne energije, a kako je pokazala nedavna prošlost, i plodno tlo za malverzacije.
Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a | HEP
Nekoliko državnih tvrtki također bi se – primarno zahvaljujući kontroli nad enormnim zemljištem i infrastrukturom – moglo naći pri vrhu. Hrvatske vode, Hrvatske šume i HŽ Infrastruktura upravljaju s velikim površinama zemljišta iako izravna ekonomska korist koja proizlazi iz njih i nije toliko visoka.
Prijeđemo li u privatni sektor ne može se izbjeći korporativna hobotnica pod imenom Fortenova grupa. Neke kompanije koje su joj bile ili još jesu u sastavu – poput Jamnice i Leda – su već bile izlistane na burzi, no sama Fortenova, negdašnji Agrokor, nikad nije došao do te faze iako se s njom s vremena na vrijeme špekuliralo.
Ostvare li se nagađanja o tome da će Pavao Vujnovac preuzeti Fortenovu, zajedno s njegovom Enna grupom to će također ličiti na negdašnje carstvo Ivice Todorića untar kojeg će biti i igli i lokomotiva, a i koječega drugog. Listanje na burzi barem dijela Vujnovčeva carstva se već najavljivalo, no do toga će trebati pričekati. Bez obzira na to, potencijalna Enna Fortenova bi također bila u samom vrhu po vrijednosti među domaćim korporacijama.
Pavao Vujnovac, gradi poslovno carstvo sve sličnije onome Ivice Todorića | Enna grupa
Promotrimo li i visoku tehnologiju koja u svijetu vodi glavnu riječ, domaći izbor u samom vrhu je prilično oskudan. Infobip i Rimac grupa su se spominjali kao hrvatski jednorozi – brzorastuće kompanije čija vrijednost premašuje milijardu dolara – ali te su valuacije također netržišne.
Među najvrednijim domaćim kompanijama koje nisu izlistane trebalo bi spomenuti i negdašnjeg burzovnog prvaka, Plivu. Mada se njenim dionicama već dugo ne trguje, svojedobni domaći farmaceutski div i dalje je vrijedan kotačić domaćeg ekonomskog mehanizma.
Također, i druga i treća domaća banka po veličini, PBZ i Erste banka, također su nekad bile izlistane na burzi, a ako je suditi po njihovim lanjskim rezultatima i tržišnoj vrijednosti Zagrebačke banke, one bi vjerojatno bile među dvadesetak najvrednijih tvrtki.
Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive, nekdašnjeg prvaka Zagrebačke burze | Damir Senčar/Hina
Nabrojane kompanije predstavljaju sektore industrije koji su i u svijetu poznati kao najprominentniji s najvećim kompanijama: od energetike preko financija do informatike i farmaceutike.
No primjećuje se da među najvećima kod nas nema predstavnika nekih drugih sektora. Primjerice, nedostaju logistički divovi, iako dijelovi nekih nabrojanih grupa uključuju i solidne biznise distribucije. Među domaćim brodarima je u tijeku okrupnjavanje, ali to će i dalje rezultirati tek jednom srednje velikom kompanijom.
Tržišna kapitalizacija Atlantske plovidbe koja je meta preuzimanja Tankerske je u ovom trenutku 105 milijuna eura i to sa svim zamkama koje donosi valuacija brodarskih kompanija. Croatia Airlines, čijom se dionicom također mizerno trguje na burzi, po tome vrijedi tek pedesetak milijuna eura.
Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze | Admir Buljubašić/Hina
Nema niti građevinskih divova. Usprkos ulozi koju građevinarstvo ima u ekonomiji domaće gospodarstvo karakterizira hrpa srednje velikih građevinaca, a nekadašnji divovi su nestali. Vrijednost željezara i brodogradilišta je zahrđala i otplovila, pa se i njih na burzi, kao i građevinare, može naći samo po nekad slavnim imenima, a danas zaboravljenim dionicama.
Statistika Zagrebačke burze pokazuje da je 2010. godine tržišna kapitalizacija tvrtki čije su dionice bile uvrštene na burzu bila 18,2 milijarde eura. Danas je to tek šest milijardi više. BDP je u međuvremenu porastao s 44,4 na 74,5 milijarde eura što znači da se udio vrijednosti tvrtki uvrštenih na burzu u BDP-u smanjio s 40 na 32,5 posto.
Izlistavanje već jedne ili dvije veće spomenute privatne ili državne kompanije bitno bi poboljšao taj udio, a i ponešto produbio domaće tržište kapitala. Tada možda ne bi posebnim pravilima trebalo mirovinske fondove kroz alternativne fondove prisiljavati na ulaganja u domaće kompanije.
.webp){kind=icon}
